Papa Franjo pozvao na mir u svijetu i poručio da egoizam prijeti životu

Papa Franjo je tijekom blagoslova, u kojem je pozvao na mir u glavnim svjetskim žarištima koja razdiru ratovi i sukobi, ali i na mir u cijelom svijetu, ocijenio da je egoizam i sebičnost koja ugrožava i život i obitelj, veliki problem koji u 21. stoljeću prelazi u najrašireniji oblik ropstva, a to je trgovina ljudima, piše BBC.

Pročitajte i ovo Predvodio misu Papa Franjo održao propovijed pred više tisuća vjernika: "Možemo se osjećati bespomoćno i obeshrabreno..." Uskrsna poruka Bozanić otkrio zašto misli da se hrvatski brod naginje

"Molimo za mir u svijetu podijeljenom pohlepom onih koji traže laku zaradu", rekao je i osudio "egoizam" trgovaca ljudima i "ropstvo koje je najraširenije u ovom 21. stoljeću", rekao je Papa. Pozvao je vjernike na molitvu za mir u svim kriznim žarištima, od Bliskog i Dalekog istoka do Afrike, te protiv nasilja zbog prometa drogom. Pozvao je na zaštitu prirode i prirodnih rezervi. "Poruka Uskrsa jest da vjera može pomoći ljudima da preobraze svoj život tako da pustinji u svojem srcu dopuste da procvate", rekao je papa.

Papa je pozvao na molitvu da Izrael i Palestinci obnove pregovore i da "prestane sukob koji već predugo traje". Pozvao je na mir u Iraku, Maliju i Nigeriji, poželio da mir nađu i DR Kongo i Srednjoafrička Republika. Pozvao je vjernike na molitvu za "ljubljenu Siriju", te na prevladavanje tenzija na odnedavna zavrelom korejskom poluotoku, "da nadiđu razlike i da sazrije duh pomirenja".

Prilikom blagoslova, izostala je čestitka na desecima jezika na kojima su Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. čestitali vjernicima Uskrs. Nakon mise, a prije blagoslava, Papa je ponovno pozdravljao mnoštvo iz papamobila.

Najveći kršćanski blagdan

Kršćani danas slave Uskrs ili Vazam, najstariji i najveći kršćanski praznik kojim se obilježava nedjelja Gospodinova uskrsnuća.

Uskrs se prvotno slavio svake nedjelje, a od II. stoljeća slavio se jedanput godišnje, nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca - između 21. ožujka i 25. travnja. Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

>> Bozanić: Ne gajimo ispraznu nadu da će nam netko drugi čudesno riješiti probleme

Na Uskrs se slavi spomen Kristova uskrsnuća te njegove pobjede nad smrću i grijehom. Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Obilježavanju Uskrsa prethode dani velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak sjeća Isusove posljednje večere što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda.

Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se ne služe mise nego obilježava Muka Gospodanja. Velika subota je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa taj dan uvečer Crkva počinje vazmeno bdijenje.

Na Uskrs se slavi spomen Kristova uskrsnuća te njegove pobjede nad smrću i grijehom. I diljem Hrvatske bit će predvođena središnja euharistijska slavlja. Središnje misno slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook