Pročitajte i ovo
Uskrs donosi nadu
Biti pravi vjernik nije lako :"Neki bi željeli imati monopol na uskrsnulog Krista"
RAZLIKE KALENDARA
Zašto svi vjernici ne slave Uskrs na isti datum? "Reformom je nestalo 10 dana..."
planiraju vojnu zaštitu
Ministar optužio ovu državu za podmetanje eksploziva: "Bilo ga je dovoljno da plinovod dignu u zrak"
u 61. godini
Preminuo je Vlatko Cvrtila, jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za sigurnost
U NJEMAČKOJ
Tragedija na Uskrs: Stablo palo na skupinu koja je tražila jaja, poginule majka i beba
Papa Franjo je tijekom blagoslova, u kojem je pozvao na mir u glavnim svjetskim žarištima koja razdiru ratovi i sukobi, ali i na mir u cijelom svijetu, ocijenio da je egoizam i sebičnost koja ugrožava i život i obitelj, veliki problem koji u 21. stoljeću prelazi u najrašireniji oblik ropstva, a to je trgovina ljudima, piše BBC.
"Molimo za mir u svijetu podijeljenom pohlepom onih koji traže laku zaradu", rekao je i osudio "egoizam" trgovaca ljudima i "ropstvo koje je najraširenije u ovom 21. stoljeću", rekao je Papa. Pozvao je vjernike na molitvu za mir u svim kriznim žarištima, od Bliskog i Dalekog istoka do Afrike, te protiv nasilja zbog prometa drogom. Pozvao je na zaštitu prirode i prirodnih rezervi. "Poruka Uskrsa jest da vjera može pomoći ljudima da preobraze svoj život tako da pustinji u svojem srcu dopuste da procvate", rekao je papa.
Papa je pozvao na molitvu da Izrael i Palestinci obnove pregovore i da "prestane sukob koji već predugo traje". Pozvao je na mir u Iraku, Maliju i Nigeriji, poželio da mir nađu i DR Kongo i Srednjoafrička Republika. Pozvao je vjernike na molitvu za "ljubljenu Siriju", te na prevladavanje tenzija na odnedavna zavrelom korejskom poluotoku, "da nadiđu razlike i da sazrije duh pomirenja".
Prilikom blagoslova, izostala je čestitka na desecima jezika na kojima su Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. čestitali vjernicima Uskrs. Nakon mise, a prije blagoslava, Papa je ponovno pozdravljao mnoštvo iz papamobila.
Najveći kršćanski blagdan
Kršćani danas slave Uskrs ili Vazam, najstariji i najveći kršćanski praznik kojim se obilježava nedjelja Gospodinova uskrsnuća.
Uskrs se prvotno slavio svake nedjelje, a od II. stoljeća slavio se jedanput godišnje, nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca - između 21. ožujka i 25. travnja. Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.
>> Bozanić: Ne gajimo ispraznu nadu da će nam netko drugi čudesno riješiti probleme
Na Uskrs se slavi spomen Kristova uskrsnuća te njegove pobjede nad smrću i grijehom. Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Obilježavanju Uskrsa prethode dani velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak sjeća Isusove posljednje večere što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda.
Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se ne služe mise nego obilježava Muka Gospodanja. Velika subota je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa taj dan uvečer Crkva počinje vazmeno bdijenje.
Na Uskrs se slavi spomen Kristova uskrsnuća te njegove pobjede nad smrću i grijehom. I diljem Hrvatske bit će predvođena središnja euharistijska slavlja. Središnje misno slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook