U središtu svoje definicije kriptovaluta je digitalna valuta stvorena s open-source kodovima, a njome se upravlja pomoću naprednih tehnika šifriranja poznatih kao kriptografija. Kriptovalute su se razvile kao virtualni koncept, koji je stupio na svjetlo dana ne tako davne 2009 godine. Te godine na tržište je došao dobro nam poznati “Bitcoin” - najvrijednija kriptovaluta današnjice. Popularnost i poznanstvo je stekao upravo po svom naglom i brzom rastu u kraćim vremenskim periodima. Samo u posljednjih 5 godina, cijena mu se povećala skoro i stostruko. Takav rast u vrijednosti je poprilično impresivan. No valja naglasiti da nije bio konstantan, već je njegova vrijednost varirala - rasla i drastično padala.
Takve varijacije u vrijednosti možemo usporediti i s klasičnim novcem koji koristimo svakodnevno. Gospodarski razvoj, prodaja i stanje na tržištu - igraju skoro pa najveću ulogu što se tiče vrijednosti novca. No važni su i drugi faktori, a posebice gospodarske i društvene krize koje mogu potaknuti veću inflaciju i napraviti krah tržišta. Starija generacija stanovništva u Hrvatskoj se vjerojatno može sjetiti kraha ekonomije krajem 1993. godine - kada je hrvatski dinar značajno izgubio na svojoj vrijednosti, a plaće su se primale u milijunskim iznosima. Sličnu situaciju danas prolazi upravo Kuba. Njihova službena valuta nije prešla u milijunske iznose, već je doživjela krah u vrijednosti. Plaće koje tamošnji radnici primaju na mjesečnoj razini iznose nekoliko stotinjaka kuna, a cijene hrane i ostalih potrepština su gotovo slične kao i na Hrvatskom tržištu. Takvi ekonomski krahovi su mogući i u budućnosti, bez obzira na državu ili valutu.
Kriptovaluta kao virtualna valuta može biti centralizirana ili decentralizirana, a koristi peer-to-peer tehnologiju. Centralizirane kriptovalute imaju jednu zajedničku polaznu točku i njima upravlja neka ustanova ili tvrtka, dok one decentralizirane bivaju raspršene na nekoliko milijuna različitih digitalnih lokacija i njima upravljaju milijuni različitih ljudi. One trenutačno ne postoje u fizičkom obliku, već samo digitalnom. Omogućuju sve funkcije kao i klasičan novac, odnosno valute. A to su obrada transakcija, provjera, trgovanje, ali i izradu aplikacija i razne druge beneficije. Tehnologija koja stoji iza čitavog svijeta kriptovaluta, jest upravo “Blockchain” tehnologija. Ta tehnologija sadrži digitalnu imovinu, omogućava njenu distribuciju i pruža joj sigurnost. Mnogi stručnjaci kažu da će upravo ova tehnologija promijeniti svijet - nalik na ovim promjenama koje su donijeli mobilni uređaji čitavim telekomunikacijskim mrežama.
Kriptovalute su najčešće decentralizirane, što znači da u pravilu osiguravaju ne-uplitanje državnih institucija ili bilo kakvih manipulacija od strane viših instanci. Vrijednost kriptovaluta ovisi o tome koliko su ulagači spremni platiti za njih u određenom trenutku. A i njihova količina je unaprijed određena. Poradi toga, njihova cijena varira - raste i pada - konstantno je aktivna. Sličnu funkcionalnost možemo vidjeti i na tržištu dionica, obveznica ili unutar određenih fondova. Sigurnost kriptovaluta je podržana blockchain tehnologijom, koju je danas skoro nemoguće hakirati - upravo zbog njene decentraliziranosti.
S druge strane, klasičan novac je centralizirana valuta kojom upravlja središnje tijelo, odnosno narodne banke. Njime mogu manipulirati više instance i prilagođavati ga gospodarskim prilikama pojedine države. Iz tog razloga postoje i česte devalvacije, da bi se povećao izvoz ili neki drugi sektor gospodarstva. Iako banke reguliraju iznos valute koja se izdaje prema ciljevima monetarne politike, teoretski ne postoji granica za iznos tj. količinu izdavanja te valute. Klasičan primjer toga je američki dolar na kojem se trenutno stvaraju milijarde samo da se zbog trenutne pandemije COVID-19 ne bi srušio financijski sustav. Posljedice tiskanja većih i nekontroliranih količina novaca može dovesti do inflacije, a naposljetku i kompletnog kraha kao što se to dogodilo u Venezueli ili Zimbabveu.
Ako usporedimo prednosti i mane kripto novca s klasičnim novcem, jedna od najvećih beneficija je upravo njihova decentraliziranost. Većini stanovništva se sviđa ideja što više instance ne mogu manipulirati njihovom vrijednosti. Kriptovalute nam zasad pružaju:
• Nezavisnost plaćanja.
• Niske naknade i brze transakcije.
• Transparentnost pri trgovanju.
• Otporne su na krivotvorenje.
• Pružaju sigurnost i kontrolu.
• Štite naše podatke.
Možda zasad još ne možemo otvoreno govoriti o tome da će kriptovalute zamijeniti potpuno klasičan novac. No, teoretski sama ideja je itekako moguća. Kako se svijet sve više digitalizira, razvija se AI tehnologija i pokušava pojednostaviti rad, učenje, trgovanje i poslovanje. U tom naumu, svakako će blockchain tehnologija odigrati veliku ulogu.
Prije svega ljudi
Tužan Božić
snježni kaos na Papuku i Krndiji
