Korčulanski moreškanti
Korčulanski moreškanti Foto: PIXELL

Moreška, danas zaštićeno nematerijalno kulturno dobro, prvi se put spominje zbog remećenja javnog reda i mira.


 

Oko tradicionalne moreške vrte se brojne priče. Važno je znati da je to korčulanska viteška igra, odnosno bojni ples s mačevima koji karakterizira kratka dramska radnja. Sve prati dobro uhodana muzička pratnja, a kroz povijest se povremeno i mijenjala. Mnoge su kulture imale utjecaj na stvaranje kulturne baštine, pa je i ovaj ples nastao pod utjecajem susjednih mediteranskih zemalja.

Kako svjedoče spisi pronađeni prije deset godina u zadarskom Arhivu, prvi spomen korčulanske moreške datira 7. ožujka 1666. godine u ''prekršajnoj prijavi'' lokalnim vlastima, odnosno Knezu, predstavniku Venecijanske republike. Trojac korčulanskih građana prijavio je tada moreškante zbog dugotrajne zabave, ali ih je Država odbila sankcionirati uz obrazloženje kako u pokladno doba, a kad se incident i zbio u Korčuli vrijede druga pravila ponašanja.

Tako su još prije više od tri stoljeća, u godini u kojoj je Newton otkrio zakon gravitacije, a Molière napisao Mizantropa, korčulanski moreškanti ozakonili zabavu na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Grad čiji je Statut jedan od najstarijih pravnih dokumenta u Europi prvim je spomenom moreške dokumentirao svoj mediteranski duh i specifičnu otočku prirodu, kojom se, srećom, može pohvaliti i danas.

Upravo zato, usprkos svjetskom statusu i slavi, moreška opstaje prvenstveno zahvaljujući duhu samih moreškanata, a svi su volonteri, što listu pretendenata na njihov status ne smanjuje, dapače.

Biti moreškant u Korčuli pitanje je časti. Moreška je njihov identitet i svi se njime diče. Promicanje vlastite kulturne baštine Korčulanima je u krvi, a čini se da promociju odrađuju odlično jer moreška ima svoju poziciju, a taktovi glazbe i koraka odjekuju svijetom.

Ostale priče o našim običajima i tradiciji pročitajte ovdje.

Sadržaj je kreiran u suradnji s HEP-om, dugogodišnjim pokroviteljem hrvatske kulture i baštine.

Vezani članci Lepoglavska čipka (Foto: PIXELL) Čipka iz srca Zagorja: Lepoglavkama pitanje časti, a strancima predmet divljenja LADO (Foto: PIXELL) Ansambl LADO: Tajna čarobnih nastupa čuvara hrvatske nematerijalne baštine