Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kolumnist portala Dnevnik.hr ugledni je hrvatski meteorolog Milan Sijerković. Gospodin Sijerković neumorno piše već godinama i do sada je objavio više desetaka knjiga. Mnogi ga na TV ekranima gledaju od djetinjstva, a sada imate priliku čitati njegove kolumne na našem portalu.


U starim vjerskim, katoličkim kalendarima nadnevci 12., 13, i 14. svibnja naznačeni su kao spomendani svetaca Pankracija, Servacija i Bonifacija (u novima kalendarima to nije slučaj; samo je sveti Pankracije zadržao „svoj dan“). U velikome djelu puka, pa i vjernika, malotko bi znao za naznačene svece da nije pučke meteorologije. Naime, u zemljama zapadne i središnje Europe pozorni promatrači vremena, pučki meteorolozi, nadjenuli su im pomalo zastrašujuće ime „ledeni sveci“. Zašto ? O tome poslije, a sada nekoliko podataka iz životopisa spomenutih svetaca.

Vezani članci Hladno vrijeme Hladna fronta zahvatit će cijelu Hrvatsku: Idućeg tjedna moguć čak i - snijeg, i to ne samo u gorju Slika nije dostupna Mokri Duhovi, tusti Božić!

Pankracije je rođen u Frigiji (sadašnja Nizozemska), u obitelji bogatih rimskih građana. Majka mu je umrla tijekom njegova poroda, a otac kad je imao 8 godina, pa je o njemu skrbio stric, s kojim se preselio u Rim. Ondje su prihvatili kršćanstvo, a Pankracije je usto postao strastvenim zagovornikom kršćanstva. Zbog toga je u razdoblju žestokih Dioklecijanovih progona kršćana, godine 304., kao 14-godišnji dječak bio zatočen, mučen i pogubljen, tako što mu je odrubljena glava, jer je odbio prinijeti žrtvu poganskim rimskim bogovima. Servacije je rođen u Armeniji i živio je u 4. stoljeću. Unatoč lakomislenom životu u mladosti otišao je na hodočašće u Svetu Zemlju, a nakon povratka se zaredio za svećenika. Kao misionar propovijedao je kršćanstvo Galima u sadašnjoj Francuskoj, nakon čega je postao biskupom u belgijskom Tangernu. Umro je 384. godine u Maastrihtu. Prema legendi, snijeg nikad nije pokrio njegov grob! Puk ga časti kao zaštitnika od mraza. Bonifacije potječe iz engleske plemićke obitelji, a odgojen je u benediktinskim samostanima u sadašnjoj engleskoj grofoviji Devonu. Winfrid, kakvo je bilo rođeno ime Bonifacija, i sam je postao benediktincem. U zreloj dobi, godine 1716. počinje djelovati kao misionar među Germanima u sadašnjoj Njemačkoj. Zbog njegova uspješnog pokrštavanja Germana papa Grgur II. ga posvećuje za biskupa. Osnovao je brojne benediktinske opatije, što su postale nositeljicama znanja i kulture u tome dijelu Europe. Godine 754., 5 lipnja, u Friziji su Bonifacija, s još 52 redovnika, na putu za crkveni sabor, okrutno ubili razbojnici.

SVE KOLUMNE MILANA SIJERKOVIĆA

Sveci Pankracije, Servacije i Bonifacije dobili su naziv „ledeni sveci“ zbog njihova prikladnog smještaja u kalendaru. Naime, mnogi su zamijetili da se u dijelu godine kad su njihovi spomendani, početkom druge trećine svibnja, često zamjetno pogoršava vrijeme, uz jako zahladnjenje. Katkad je to zahladnjenje, kao posljedica prodora vrlo hladnog zraka s dalekog sjevera Europe ili iz polarnih krajeva, toliko jako da se temperatura snizi ispod 0 °C. Tada se pri tlu zamijete ledeni kristalići mraza, koji bliješte osvijetjeni jutarnjim sunčanim zrakama. Otud naziv „ledeni sveci“, jer se mraz sastoji od bijelih kristalića leda. S obzirom na to da su u tome dijelu svibnja u našem području brojne voćke u cvatu ili zameću plodove, ne treba posebno ni naglašavati koliku štetu takav mraz može uzrokovati. Činjenica je da se „ledeni sveci“ spominju i u pučkoj meteorologiji većine država zapadne i središnje Europe (u Njemačkoj naziv im je Eishelige, a u Francuskoj Saints de Glace). U zapadnoj Europi su naznačeni za razdoblje 11.- 13. svibnja, pa trolist ledenih svetaca počinje s Mamertom (spomendan u kalendaru 11.svibnja), a iz njega je isključen Sveti Bonifacije. To je povezano s činjenicom da u Europi jaka proljetna zahladnjenja sa sjeverozapada obično najprije zahvaćaju sjeverne pa zapadne krajeve, a tek onda stižu do nas.

U Međimurju kola izreka: Pankraci, Servaci i Bonifaci so ledeni sveci! Kratko i jasno, te ne treba ponavljati često i glasno!

Nakon katastrofalno štetnog mraza,što je mnoge krajeve Hrvatske, a posebice njezin sjeverozapadni dio, pogodio sredinm zadnjeg travanjskog desetodnevlja, mraz nije poćudno ni spominjati. Svejedno, mogućnost njegove svibanjske prisutnosti ne bi bilo mudro posve zanemariti!