OD POLITIČKIH MARGINA DO SREDIŠTA POZORNOSTI

Ivan Pernar donedavno je bio politički marginalac, nepoznat široj javnosti i uglavnom povezan s aktivističkim djelovanjem. Danas, zahvaljujući svom govorničkom angažmanu u Saboru, spominje se u javnosti gotovo uz bok premijeru, predsjednici i predsjedniku Sabora, citiraju ga strani mediji, a broj simpatizera među građanima povećava se. Možemo se slagati ili ne s njegovim stavovima, možemo prigovoriti njegovom govorničkom bontonu, možemo kritizirati njegove nastupe, ali svakako je pokazao da je važno saborski mandat iskoristiti da bi govorio, da bi svoje stavove javno iznosio, branio ih od kritika i u konačnici, možda, još uvijek samo možda, ostavio neki trag i doveo do neke promjene.

Pročitajte i ovo Kolumna Gabrijele Kišiček Kako protiv retorike koja je donijela pet mandata? Retorika i politika Bernardić će njegovati klišejiziranu,''sto puta smo to već čuli'' retoriku

Čini se da su godine koje je Pernar provodio na aktivističkim skupovima rezultirale neuobičajenom direktnošću, neposrednošću u saborskim govorima. Nema kod njega uvijanja, diplomatskog govora u rukavicama, tipično političarskog uvijanja i izbjegavanja „teških“ tema. Tako da je u tom smislu osvježenje u hrvatskoj politici. S druge strane, iako su neki od njegovih stavova slabo obrazloženi, neke su teme na rubu „teorija zavjere“, a umjesto logičkih argumenata nudi populizme, ipak privlači sve veći broj sljedbenika. Optužbe na račun Vesne Pusić da je dvolična te da je „slala oružje islamistima u Siriju“, pitanja o „slanju hrvatskih vojnika na rusku granicu“ navodeći pri tome sumnjive izvore i optužujući Vladu da je „marionetska“, primjer su ozbiljnih izjava s neozbiljnim (pa čak i nepostojećim) argumentima. Ipak, upozoravajući zastupnike i širu javnost o deložacijama, o ovrhama nad jedinom nekretninom, o problemima blokiranih, stavlja u fokus javnosti ono što se obično brzo zaboravlja nakon predizborne kampanje.

Ivan Pernar svakako bi se, ako zaista želi postići promjene u društvu za koje se zalaže, trebao baviti temama za koje je dovoljno kompetentan, dovoljno dobro pripremljen, za koje barata racionalnim argumentima utemeljenima na nepristranim i vjerodostojnim izvorima. U suprotnome, interes javnosti će okopniti, Pernar više neće biti „osvježenje“ nego će se „izlizati“, broj onih koji mu vjeruju će padati, a on će postati jedan od onih koji su „iskoristili svojih pet minuta“ da bi na kraju postali „predmetom poruge“. Možda njegovi politički protivnici to i čekaju, možda odgovor Vesne Pusić da „odspava malo“ ide upravo u tom smjeru diskreditiranja čovjeka koji lupa bezveze. A pozivanje na portale sumnjive vjerodostojnosti, isticanje (bez dokaza) o nekim moćnim figurama koje upravljaju guvernerom banke, o Vladi koja donosi odluke prema uputama svjetskih moćnika (i samo je marioneta u rukama drugih), sve su to izjave koje bez valjane argumentacije, zvučne smiješno. Tko želi da ga se shvati ozbiljno, mora svoje stavove ozbiljno argumentirati.

Ipak, Ivan Pernar za sav svoj govornički angažman zaslužuje pohvalu. Jedan je od rijetkih političara koji shvaćaju da je sabornica mjesto za kojim se govori, mjesto gdje se otvaraju goruća pitanja, mjesto gdje se kritizira i raspravlja. Jedan je od rijetkih političara koji je već u prvim danima svog mandata pokazao da je zaista došao raditi svoj posao. Ne ustručava se pokazati negodovanje i neslaganje s „prekaljenim zastupnicima“ hrvatskog političkog establišmenta, ne boji se ući u rasprave, ne boji se čak ni ismijavanja niti izrugivanja.

No, na kraju se mora postaviti pitanje: kakvih je to ostalih 150 zastupnika koji sjede u Saboru, ako se već tjednima govori samo o jednom.

Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Suautorica je knjige "Retorika i društvo" te autorica niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara.