"STAJAT ĆEMO RAME UZ RAME SA SAD-om" Kolinda Grabar-Kitarović o NATO-u i Rusiji

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na panelu Nacionalnog sigurnosnog foruma u Halifaxu, gdje je govorila o NATO-u i stanju sigurnosti u Europi. Nakon izlaganja dala je intervju za DefenseNews, portal koji se bavi pitanjima obrane i sigurnosti. U razgovoru se dotakla i napetosti između Rusije i NATO-a, kao uloge koju Hrvatska ima u Sjevernoatlantskom savezu.

Pročitajte i ovo Dio ekskluzivnog intervjua Predsjednica Mislavu Bagi otkrila je li joj žao druženja sa Zdravkom Mamićem: "Nije ih bilo toliko koliko ljudi govore" intervju za dnevnik.hr Daliji Orešković prioritet da Kolinda Grabar-Kitarović ode s Pantovčaka: ''Nema nijednog njezina poteza kojeg se ne sramim''

Istaknula je kako je Hrvatska nekad bila dio Jugoslavije pa je većina naoružanja i tehnologije koju ima izrađena na Istoku. Dodala je kako su potrebe za modernizacijom velike te kao primjer navela hrvatske MiG-ove, za koje je rekla da trebaju biti zamijenjeni avionima proizvedenim na Zapadu. Kao drugu važnu stavku ističe nužnost obnove pomorske flote, jer "imamo više od 1200 otoka na Jadranu pa u svjetlu izbjegličke krize i trgovine ljudima raste potreba za zaštitom obale".

"Jednako su važni razgovori koje vodimo u pozadini, te rasprave o tome kako najbolje odgovoriti na te izazove. Važno je i pozitivno pristupiti Rusiji unatoč atmosferi koju stvaraju Kremlj i Vladimir Putin. Moramo ih uvjeriti da naše postupanje nije usmjereno protiv Rusije nego prema zaštiti teritorija članica NATO-a." Istaknula je da Hrvatska ima izvrsnu domaću vojnu industriju te navela kako sada radimo na novoj sigurnosnoj strategiji i strategiji domovinske sigurnosti, ne bi li se uspostavila sinergija između različitih područja, "potrebna za prijetnje s kojima ćemo se suočavati u budućnosti".

Upitana što misli o prijetnjama Donalda Trumpa da treba pojačati pritisak NATO-a na zemlje-članice koje ne troše najmanje 2 posto svog BDP-a na obranu kazala je: "Ne radi se samo o novcu i trošenju novca. Radi se o ulaganjima, ali još više o zajedničkim vrijednostima. Da, neke zemlje još nisu ispunile obavezu trošenja 2 posto BDP-a na obranu, ali iz različitih razloga i mislim da te razloge treba uzeti u obzir.

Ako promatramo Hrvatsku, mi smo zemlja koja je nastala u ratu protiv agresora te je postojalo jako puno stvari koje smo morali napraviti kako bismo je iznova izgradili. Izgradili smo svoje službe od nule, baš kao i diplomaciju i oružane snage. Bila je potrebna i tranzicija vojske iz one ratne u onu mirnodopsku, koja je značila smanjenje broja vojnika za desetke tisuća. Ta je tranzicija bila teška, ali potpuno smo svjesni zahtjeva koji su pred nama. Tu prije svega mislim na našu nacionalnu obranu, na potencijalne prijetnje Hrvatskoj, ali i na ono što možemo doprinijeti NATO-u.

Zbog toga se neki od naših doprinosa mogu smatrati simboličkim u smislu ljudstva ili materijalnih resursa, jer Hrvatska nije velika zemlja ni po broju ljudi ni geografski ni BDP-om po glavi stanovnika, ali mislim da i dalje doprinosimo tom savezu. Ono što je najvažnije, ako SAD ikad zatreba našu pomoć, mi ćemo uvijek stajati rame uz rame uz njih", rekla je predsjednica.

Potencijalni sukobi u BiH?

Potvrdila je i da će Hrvatska iduće godine poslati svoje vojnike u Litvu, u sklopu njemačkog kontingenta, ne bi li dokazala upravo to, da se sve članice trebaju pridržavati članka 5., u kojem stoji da će sve članice Sjevernoatlantskog saveza pomoći članici koja je eventualno napadnuta. Odgovor je to na gomilanje ruskih snaga na granici Europske unije.

"Bilo bi nam draže da nije došlo do toga, ali jest. Čini mi se da ljudi traže jasne i vidljive signale, a to je u ovom slučaju prisutnost vojske na terenu. No, jednako su važni razgovori koje vodimo u pozadini, te rasprave o tome kako najbolje odgovoriti na te izazove. Važno je i pozitivno pristupiti Rusiji unatoč atmosferi koju stvaraju Kremlj i Vladimir Putin. Moramo ih uvjeriti da naše postupanje nije usmjereno protiv Rusije nego prema zaštiti teritorija članica NATO-a te da je NATO prije svega obrambeni savez, koji ne želi ni destabilizaciju ni okupaciju u ijednoj zemlji koja bi bila prijetnja Rusiji", rekla je predsjednica. Rusiju je spomenula i u kontekstu sigurnosnih prijetnji u neposrednom okruženju.

"Tu je nestabilnost Bosne i Hercegovine, koja još uvijek nije potpuno politički emancipirana. Zatim, tamo vidimo i centrifugalne sile. Jedan od entiteta, Republika Srpska, nedavno je održala referendum o 'nacionalnom danu', ali mi to vidimo kao potencijalni prvi korak prema nizu referenduma ili čak prema neovisnosti RS-a. Ukoliko se oni odluče na taj korak, bit će i reakcija iz Federacije (BiH) i onda potencijalno gledamo novi sukob", rekla je Grabar-Kitarović.

"A budući da je Rusija prilično uključena u hibridno ratovanje te postoje snažne veze između (predsjednika RS Milorada) Dodika i Rusije, tu bismo onda imali ruski utjecaj kroz oružje, taktiku, obavještajni rat informiranjem i dezinformiranjem...", poručila je hrvatska predsjednica u intervjuu za DefenseNews.