Otkriveno koliko GMO-a ima na policama u hrvatskim trgovinama

Skupina znatiželjnika jednom je prilikom napravila eksperiment u kojem su testirali koliko se zapravo 'od oka' može procijeniti je li neki komad voća ili povrća genetski modificiran ili organski. I sami dobrovoljci koji su se prijavili u eksperiment začudili su se koliko su pogrešno odgovarali na pitanja.

Pročitajte i ovo Istarski dragulj Prodaju ga za 10 eura po kilogramu, a ode i prije nego što je ubran: "Najgore je to što moramo odbijati ljude" "Postajemo kontejner" Tajni kupci ostali šokirani onim što ih je zateklo u našim trgovinama: "Ovo je katastrofalno"

Eksperiment je izgledao tako da su po dva ispitanika sjedila za stolom, a pred svakim od njih bio je tanjur. Autori eksperimenta u tanjuru bi izmjenjivali komade voća i povrća, a ispitanici su prema izgledu i okusu morali odgovoriti na pitanje: Što misle, radi li se o organskoj ili GMO hrani. Na tanjurima ispitanika tako se izmijenilo desetak komada voća i povrća, a točni odgovori su ih iznenadili.

Pri procjenama alergenosti na moguće nove proteine primjenjuju se ‘step by step’ pristup. Testovi procjene alergenosti fokusiraju se na izvor gena, na usporedbi sličnosti između aminokiselinske sekvence novog proteina i poznatog alergena kao i na osobine novog protein npr. da li postoji moguća enzimska degradacija iste. Provedene su procjene testova za ispitivanje toksičnost na osnovi usporedbe parametara u vidu ekvivalentnosti s postojećom skupinom i vrstom hrane. Za sada su odgovori provedenih ispitivanja bili da predmetna hrana nema štetnih učinaka na zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Zbog silnih priča o GMO-u tako se i nama može činiti da zapravo jedemo hranu umjetno izmijenjenih gena, a da je zapravo uopće ne jedemo.

Prva genetski modificirana hrana puštena u prodaju u Velikoj Britaniji na policama trgovina našla se u veljači 1996., međutim tri godine kasnije povučena je iz prodaje. Radilo se o GMO rajčici, koja je proizvedena tako da je determinirajući gen koji kontrolira omekšanje ploda uklonjen, što je značilo da rajčica može ostati čvršća dulje nego ona prirodno uzgojena. Kritika genetski kodificiranoj hrani dolazile su sa svih strana, ukazujući na još neistražene posljedice za zdravlje. Do srpnja 1999. britanski trgovački lanci koji su prodavali GMO rajčicu, bili su je prisiljeni povući sa svojih polica.

Rajčice koje dugo ostaju zrele nalaze se i na policama trgovina u Hrvatskoj - radi li se o GMO-u?

Od 1. srpnja 2013., odnosno od kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju, na snagu je stupio niz pravila usklađenih s europskim direkivama. Među njima je i reguliranje uvođenje GMO proizvoda. To znači da od 1. srpnja 2013. postoji mogućnost stavljanja genetski modificirane hrane, uz poštivanje dodatnih nacionalnih odredaba provedbenih propisa, i na tržište Republike Hrvatske.

GMO do 0,9 %

'Na osnovi velikog broja provedenih službenih kontrola u područje GMO hrane od strane sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja i na osnovi dobivenih rezultata analiziranih uzoraka hrane tijekom narednog perioda zamijećeno je da se na tržištu Republike Hrvatske nailazi na proizvode koji u svome sastavu sadrže ili se sastoje od GMO, do praga od 0,9% koja se smatra slučajnom, tehnološkom kontaminacijom i da se na tržištu mogu naći proizvodi koji u svome sastavu sadrže oznaku da sastojci određenog proizvoda potječu od genetski modificirane hrane', navode u ministarstvu zdravlja.

Iako je prva genetski modificirana hrana dostupna bila još u prošlom stoljeću, u Hrvatskoj se prisutnost GMO-a prati od 2007., te nije zabilježen ni jedan slučaj štetnog utjecaja GMO- a na zdravlje, barem ne u našoj državi.

'Sva GMO hrana koja je odobrena za stavljanje na tržište EU prošla je procjenu zdravstvene ispravnosti od strane Europske agencije za hranu u smislu utjecaja na zdravlje ljudi, životinja i učinaka na okoliš. GMO organizmi koji su odobreni na tržištu EU prošli su dodatne procjene učinaka na ljudsko zdravlje’, objašnjavaju u ministarstvu zdravlja.

Između ostalog, provode se i testovi procjene alergenosti na nove proteine te toksičnosti i dosadašnja ispitivanja pokazuju da nema šetenih učinaka na zdravlje ljudi, životinja i okoliša, a dugoročni kumulativni učinci još su uvijek u fazi ispitivanja.

No, samo zato što nešto nosi naziv GMO, ne znači da je u potpunosti i bez daljnje kontrole odobreno za korištenje na području Europske unije. Na primjer, na europsko tržište zabranjeno je stavljanje pojedine genetski modificirane riže i rižinih proizvoda. Također hrana koja je označena na način da se sastoji od GMO tj. da je sastojak genetski modificiran ili proizveden od genetski modificiranog sastojka, iz čijeg navoda nije vidljivo o kojem tipu GMO se radi i ako se ne može dokazati radi li se o odobrenom ili neodobrenom GMO, njezino je stavljanje na tržište Republike Hrvatske zabranjeno.

Na svjetskom tržištu razlikujemo hranu koja potječe od GM biljaka prve, druge i treće generacije GMO samim time govori se o različitim modifikacijama i učincima istih modifikacija. U prvim biljkama modifikacije su provodile zbog poboljšanja agronomskih svojstava (tolerantnosti na herbicide i otpornosti na štetnike), u drugoj generaciji poboljšanja pojedinih svojstva proizvodnih kultura danas govorimo o trećoj generaciji biljaka u kojima su modifikacije učinjena na način da se povećava tolerantnost biljaka na sušu, te da se poboljša apsorpcija dušika i fosfora iz zemlje. Znajući razloge modificiranja biljaka proizvedenih na ovaj način vrlo je teško uspoređivati s biljkama uzgojenim na organski način te isticati njihove prednosti i mane.

Prirodno modificirani krumpir

Zanimljivo je da čovjek nije jedini koji se 'igra' genetskim promjenama – one se, naime, dokazano je, događaju i u prirodi. Tako je objavljen rad o prirodno modificiranom slatkom krumpiru u čijem je sastavu detektirana prisutnost gena Agrobacterium T-DNA (vektora koji se koristi za genetičke modifikacije biljaka) čime je potvrđen transfer gena i mogućnost prirodne genetske modifikacije prilikom uporabe raznih mikroorganizama i u drugim načinima kultiviranja biljaka.

Također, to što je nešto genetski modificirano ne znači nužno i da je štetno. Na primjer, inzulin koji omogućuje dijabetičarima normalno funkcioniranje i život, je proizvod koji je dobiven iz GMO E. coli.

Što su otkrile kontrole?

Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja, izvijestili su, redovito provodi službene kontrole na tržištu i na graničnim prijelazima nad hranom i GMO, u vidu provedbe inspekcijskih nadzora nad npr. proizvođačima dječje hrane, konditorske industrije, distributerima i proizvođačima mesnih i pekarskih aditiva, dijetetskih proizvoda.

Tijekom 2015. godine u skladu s navedenim programima službenih kontrola uz redovite nadzore nad subjektima u proizvodnji i distribuciji hrane, provodio se i Nacionalni godišnji sustav praćenja prisutnosti GMO u hrani biljnog i životinjskog podrijetla poznat kao Monitoring GMO u 2015. godini.

Plan Programa praćenja - Monitoringa GMO-a u hrani biljnog i životinjskog podrijetla u 2015. godini obuhvatio je praćenje hrane koja potencijalno sadrži GMO-e i/ili je proizvedena od GMO-a. To su proizvodi na bazi

- soje,
- kukuruza,
- pšenice durum,
- papaje i
- riže

Poseban naglasak je bio na riži i proizvodima od soje (dijatetskim proizvodima, mesnim proizvodima).

Monitoring 2015. se provodio u 5 faza u 6 gradova po svakoj fazi uzorkovano je 36 uzoraka hrane iz navedenih skupina. Ukupno je uzorkovano 180 uzoraka hrane.

Od 180 analiziranih uzorka tijekom provođenja Nacionalnog monitoringa ispitivanja prisutnosti GMO u hrani biljnog i životinjskog podrijetla u 2015., u sedam uzoraka (3, 8%) pronađen je GMO, a dokazana količina je ispod dozvoljene razine. U ostalim analiziranim uzorcima nije dokazana prisutnost GMO-a.

Uzorci u kojima je nađena prisutnost GMO-a su dijetetski proizvodi (dodaci prehrane namijenjeni za sportaše), mesni proizvode na bazi soje. Uzorci u kojima je detektirana prisutnost GMO-a do 0,9% porijeklom su bili iz Amerike i Njemačke.

U svim uzorcima je utvrđena prisutnost GM soje (Roundup ready soja- MON 04032-6) u količini ispod granice kvantifikacije (LOQ=0,1%). Genetski modificirana MON 04032-6 soja je na listi autoriziranih GMO u EU, te predstavlja slučajan i tehnološki neizbježan trag prisutnosti GMO-a.

U jednom uzorku od ovih sedam utvrđena je prisutnost triju genetičkih događaja: MON-04032-6, MON-89788-1 i ACS-GM005-3, a u drugom uzorku od navedenih sedam uzoraka kombinacija MON-04032-6 i MON-89788-1. Navedeni genetski događaju na listi su autoriziranih GMO u.