U jamu su partizani bacili tijela pripadnika postrojba NDH-a koje su ubili nakon bitke kod Krašića 1. siječnja 1943., u svibnju i lipnju 1945. te tijela ubijenih ranjenika, medicinskog osoblja i časnih sestara odvedenih iz bolnica 1945. Dosad je na prvoj razini, na 40-ak metara, otkriveno 447 kostura tih žrtava.
'Spomen-pohod Jazovka' tradicionalno 22. lipnja, na Dan antifašističke borbe, organizira udruga Hrvatski obredni zdrug - Jazovka.
Na odavanju počasti žrtvama, po podatcima organizatora, okupilo se oko tri tisuće predstavnika udruga i rodbine ubijenih.
Misu zadušnicu pokraj Jazovke predvodio je fra Nikola Barun koji je u propovijedi istaknuo kako 'dolazeći svake godine na ovo sveto tlo mi kao vjernici, kršćani, ne istražujemo ničiju osobnu krivnju niti političko opredjeljenje nego smo došli iskazati ljudsku i kršćansku počast svim žrtvama ovdje i diljem Hrvatske'. Na misi i molitvi ispred jame Jazovke sudjelovalo je i 10-ak rimokatoličkih i grkokatoličkih svećenika, a za žrtve muslimanske vjere molio je Idriz ef. Bešić, izaslanik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Idriz ef. Bešić istaknuo je kako je 'naše pamćenje i sjećanje na naše žrtve naše pravo, naš zavjet i naša obveza gdje testiramo našu nacionalnu i ljudsku svijest'.
Pokraj jame pročitan je 'Prosvjedni zahtjev vlastima Republike Hrvatske', koji je potpisao predsjednik Hrvatskog obrednog zdruga - Jazovka Boris Prebeg, i u kojemu se traži 'otkrivanje hrvatskoj i svjetskoj javnosti povijesne istine o Hrvatima žrtvama Drugoga svjetskoga rata, poraća i razdoblja terorističkoga jugokomunističkog sustava'. Traži se i da se sve žrtve otkriju i označe sva znana i još neotkrivena stratišta i grobišta te da se žrtvama utvrdi identitet i pravo na čast i dostojan grob. Upozorava se da se i dalje otkrivaju Jazovke, strahotna stratišta i grobišta jugokomunističkih žrtava te da je do sada službeno popisano više od 1.500 takvih jama, od toga 600 u Sloveniji.
Traži se i provedba UN-ove deklaracije o ljudskim pravima, Rezolucije Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava, Deklaracije Hrvatskoga sabora o osudi zločinstava totalitarnoga komunističkoga poretka i Rezolucije Europskoga parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu. Zahtijeva se lustracija nositelja vlasti iz jugokomunističkog totalitarizma, obrana branitelja Domovine od kleveta i progona te da se Ustav, kako je rečeno, 'očisti od avnojsko-zavnoških neistina te potvrdi da je Hrvatsku oslobodio i uspostavio Domovinski rat, a ne Titovi partizani'. Traži se brisanje svih spomena na Tita, za kojeg kažu da je predvodnik jugopartizanskih zločina i komunistički diktator, a posebice njegova imena s trga u Zagrebu. (Hina)
