Danas se svečano obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 21. obljetnica vojnoredarstvene akcije Oluja. U Knin je stigao državni vrh, a očekuje se i dolazak 100 tisuća ljudi iz cijele Hrvatske.


11.10 - 'Slava svim junacima Oluje', poručila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i nastavila:

'Želim poslati poruku onima koji su hrvatsku državu nazvali slučajnom a ovih su dana otišli toliko daleko da su je stvorile i udbaške strukture - ova Hrvatska je stvorena voljom hrvatskog naroda i izražena ogromnom većinom na referendumu 1991. godine. Hrvatska je stvorena veličanstvenom akcijom Oluja i hvala svim braniteljima.'

'Cijeli je narod disao s hrvatskim osloboditeljima. Želim jasno reći da poštujemo svaku žrtvu jer je svaki život jednako vrijedan. Oluja je bila i ostat će politički opravdana, etički čista i briljantno izvedena. Njome smo dokazali svoju odlučnost da budemo slobodni i sposobnost da budemo suvereni', poručila je Grabar Kitarović.

Podsjetila je na brojne patnje, stradanja i razaranja, koje je izazvala velikosrpska agresija. Unatoč tomu, "hrvatska državna politika nije zapovjedila, poduzela ni odobrila nijedan osvetnički čin, nego je izražavala spremnost na pomirenje i oprost". To je, dodala je, poručio i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u svom govoru u Vukovaru 8. lipnja 1997. rekavši kako "pobjednik koji ne zna praštati, taj sije klice novih razdora i budućih zala", te istaknuvši kako "hrvatski narod to ne želi".

Kolinda Grabar Kitarović podsjetila je kako je Oluja omogućila provedbu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja te da je Imala veliko međunarodno značenje. Osvrnula se i na odnose sa Srbijom.

'Ulazak Srbije u EU interes je Hrvatske i EU kao cjeline, no Hrvatska će štititi svoje nacionalne interese. Postignut je posljednjih mjeseci napor u postizanju boljih međusobnih odnosa. Svjesni smo da se srpska nacionalna manjina suočava s različitim problemima, prije svega socijalnim, i to posebice u manjim sredinama. Ne smije biti građana drugog reda, ni Hrvata ni Srba. Ne želimo jaku Hrvatsku samo u velikim gradovima. Ne želimo u Hrvatskoj bilo kakva nacionalna getoiziranja. Hrvatska nikome ne smije biti privremena i povremena država, rezervna opcija', poručila je Predsjednica.

'Danas smo možda pred još većim izazovima nego u ratnim danima. Svakodnevno primam pisma ljudi koji žele otići iz Hrvatske. Pozivam vas da prionemo oslobađanju domovine od pesimizma i malodušja. I tako će biti dok stranački interesi budu iznad nacionalnih', istaknula je Grabar Kitarović s porukom da čvrsto vjeruje u budućnost Hrvatske.

'Svima koji ne žele slaviti Oluju, široko im polje'

11.00 - Nakon izvedene himne, polaganja vijenca ispred spomenika 'Oluja 95.' i kratke molitve, predstavnik branitelja Ivica Glavota obratilo se okupljenima na proslavi Oluje u Kninu. Njegov govor okupljeni su više puta prekidali pljeskom.

'Slavimo 21. godišnjicu pobjede nad velikosrpskim pretenzijama. Kako ćemo slaviti? To je samo naša odluka. Svi oni koji ne žele slaviti "Oluju", široko im polje. Uz vodstvo Franje Tuđmana, Oluja je bila najveći dragulj na kruni Domovinskog rata. Borba za suvremenu Hrvatsku Olujom nije završila, to je bio samo prvi čin. Drugi čin bi trebao biti borba za suvremeno društvo, a čin nije ni započeo. 21 godinu nakon što smo im omogućili da iz udobnih fotelja upravljaju državom, posvetili su se samo osobnom probitku , rekao je.

'Fotelje su se koristile, a narod im je povjerovao. U jednom trenutku imamo više od 4 milijuna birača, pa se onda brisalo, svugdje, ali ne u Vukovaru gdje se postavljaju ploče na srpskom jeziku, a sve bez brisanja birača. Što nam to govori?', zapitao se pred okupljenima.

'Mi smo vjerovali da će idući korak nakon Oluje biti napredak, a sada se Hrvatska priprema za primanje migranata jer Hrvatska stari, a isti ti koji ih primaju otjerali su naše mlade iz Hrvatske. Sabor je radio manje od dva dana tjedno, isto smo mogli i mi 1995. proglasiti kolektivni godišnji odmor. Bilo je takvih i tada, koji su imali drugih obveza od dolaska na prvu liniju', kazao je.

'Kad postanete papci u svojoj državi, budite sigurni da ćete jednom biti papkari i ovce. Samo ako to dozvolite. Narode, ne dopustimo im da nas vuku za nos praznim obećanjima. Priznajem, uzeo sam sa svojom braćom oružje da zaustavimo srbočetničku hordu. Priznajem da bih to opet učinio još žešće. Ispričavam se svima kojima nismo bili u stanju pomoći od srbočetničkih hordi. Najviše se ispričavam tebi narode, jer nismo dovršili posao do kraja, pa sad moraš trpjeti ovakva sranja u vlastitoj domovini. Priznajem sve', zaključio je Glavota.

Dani ponosa i slave

9.58 - Ministar branitelja Tomislav Medved rekao je da se današnji dan obilježava ponosno i veličanstveno te da očekuje veliki broj branitelja i građana, u zajedništvu i jedinstvu.

"Tu smo kao i prije 21 godinu, kada smo jedinstveno branili svoju domovinu. Jednako tako danas, sa istom snagom i zajedništvom, gradimo Hrvatsku da bude prosperitetna i ugodna za život", kazao je ministar Medved.

Na novinarski upit da komentira brigu prema braniteljima ocijenio je da dugi niz godina postoji neodgovarajući odnos prema braniteljima i Domovinskom ratu.

"Najpotrebnije je riješiti sva statusna i materijalna pitanja branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Mi već četiri mjeseca radimo na sadržaju jedinstvenog Zakona o braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata", kazao je Medved te dodao da će se tim jednim zakonom regulirati sva njihova prava.

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić rekao je da je u Kninu redovito, a ne samo na današnji dan. U Knin je dolazio još kao župan, te danas kao ministar.

"Ovo su stvarno dani ponosa i slave za cijelu Hrvatsku. Na današnji dan svatko mora biti ovdje, sa ovim ljudima, braniteljima, generalima, zapovjednicima, policijom i civilima. S bilo kim tko je dao minimum za oslobođenje, ne samo Knina, već cijele Hrvatske", rekao je Tolušić.

9.30 - Na kninskoj tvrđavi podignuta je državna zastava u nazočnosti predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, tehničkog premijera Tihomira Oreškovića, predsjednika Sabora Željka Reinera, potpredsjednika tehničke Vlade Bože Petrova... Stigli su i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić, predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Mirko Šundov.

Čelnik SDP-a Zoran Milanović nije danas došao u Knin. Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a, kazao je kako će Milanović položiti vijence na Mirogoju. Na pitanje je li izbjegao dolazak u Knin jer bi mogao biti dočekan zvižducima, Vrdoljak je kazao:

'Svatko ide tamo gdje želi. I ja sam razmišljao hoću li doći u Knin ili ću otići u rodni Osijek. Žrtava ima svugdje.'

U obilježavanju akcije kojom je oslobođen najveći dio hrvatskoga državnog prostora od srpske okupacije te Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu sudjelovat će i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Za 9.25 sati predviđeno je podizanje zastave na tvrđavi, a sat vremena kasnije polaganje vijenca i paljenje svijeće ispred spomenika "Oluja 95." gdje će Predsjednica obratiti nazočnima, nakon čega će sudjelovati na sv. misi za Domovinu u Crkvi Gospe velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u 11.30 sati.

Na svečanom obilježavanju biti će i premijer Tihomir Orešković.

U prigodi obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 21. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluja na zagrebačkom groblju Mirogoj predstavnici Narodne koalicije položit će vijence i svijeće ispred spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli i ispred Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Očekuje se 100 tisuća ljudi

U Knin su već pristigli brojni građani kojih se, po najavama, očekuje oko 100.000. Među njima su brojni hrvatski branitelji i ratni vojni invalidi koji su 1995. sudjelovali u "Oluji".

Branitelji su svoje suborce koji su ranjeni u akciji i danas su invalidi iznijeli na ramenima na vrh kninske Tvrđave tako da su neki od njih prvi puta došli na to mjesto 21 godinu nakon oslobođenja.

S Tvrđave svečanost će se preseliti u središte grada gdje će Dan pobjede biti obilježen cjelodnevnim programom.

Početak 4. kolovoza

Podsjetimo, prije 21 godinu u vojno-redarstvenoj akciji Domovinskog rata "Oluja" nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena su područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Istodobno, operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7.000 Bošnjaka.

U akciji sudjelovalo 200.000 ljudi

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 tisuća ljudi.

U dokumentu Kronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.

"Između ostalog, rekli su da je 'Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razriješi pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnoga stajališta krajinskih Srba'. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene 'Krajine' u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik 'Krajine'. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a", stoji u Kronologiji.

Žrtve na obje strane

Centar navodi da je u operaciji "poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo" dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".

Ističu i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena "kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti". Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tijekom i nakon operacije 'Oluja' ubijeno je 667 civila.

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta izvijestio je u kolovozu 2016. da je prema njihovom istraživanju broj žrtava manji, ali da još nemaju konačne rezultate.

Osim hrvatskih sudova zločine iz Oluje rasvjetljavao je i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Haagu.

U studenom 2012. žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nakon što je sud odbacio zaključke raspravnog vijeća prema kojima su Gotovina i Markač sudjelovali u "udruženom zločinačkom pothvatu", kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, a sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti.

Državno odvjetništvo u više je navrata odbacivalo tvrdnje da nitko nije procesuiran za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon akcije, a neki postupci još su u tijeku. (Hina)