Koliko nam se klima mijenja i što možemo učiniti? S jednim od najistaknutijih domaćih stručnjaka s područja klimatologije Ivanom Güttlerom razgovarala je reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica.


Gospodine Güttler, i sami svjedočimo - iz čizama uskačemo u sandale. Sve je više kratkih, ali snažnih ljetnih nevremena - mijenja li nam se klima?

Definitivno nam se klima mijenja. Ovo ljeto je posebno zanimljivo jer na svakom kontinentu imamo problema, ekstreme. Vrlo sušno početkom ljeta u Americi, požari i visoke temperature, veće od 36 stupnjeva u Kanadi. Da bi se kasnije prebacilo na poplave u Njemačkoj i evo sad požari u Italiji, Turskoj i Grčkoj.

Što onda konkretno možemo očekivati kod nas?

Vezani članci Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova Božinović: "Jedna od najvećih sigurnosnih prijetnji su klimatske promjene. Očekivan je i znatan rast migracija'' Ivan Čačić - 2 Legendarni prognostičar upozorava na veliku opasnost koja nam prijeti: "Ovako možemo smanjiti našu ranjivost"

Možemo očekivati ne samo kod nas, nego u čitavom ovom dijelu Europe i šire nastavak porasta temperature zraka. Ona raste zadnjih 30-ak godina vrlo jasno. Nije nam svako ljeto toplije od onog prethodnog, ali pratimo trend kontinuiranog porasta.

Evo, recimo Zagreb se u zadnjih 100 godina zagrijao za otprilike 1,1 stupanj, a toliko se i svijet zagrijao, za otprilike 1,2 stupnja.

Možemo li onda kod nas očekivati i više požara? Evo, tornado u Češkoj. Malo nas je iznenadio, pa onda u Istri. Možemo li očekivati više takvih ekstremnih pojava?

Tornado u Češkoj je bio jedan vrlo, vrlo lokalizirani događaj. Takav broj događaja ne bismo trebali očekivati u povelikoj frekvenciji u narednim desetljećima. Tako da ovi veliki događaji, kao toplinski valovi kad pola Europe bude na temperaturama preko 30, 40 stupnjeva pa onda uz to nedostaci oborine pa rizik od požara, to su događaji koji su vrlo direktno vezani s klimatskim promjenama. A ovi mali ekstremi ulaze u prirodnu varijabilnost. Definitivno, to je nešto na čemu moramo držati oko.

Rastu i razine mora. Što mogu očekivati ljudi koji žive uz obalu?

Ono što je specifično za Jadran jest da su nekakve srednje procjene za sljedećih 80 godina, govorimo o 2100., da bi Jadran mogao narasti za pola metra. Znači, ne govorimo ni o pet milimetara ni o pet metara, ne negiramo klimatske promjene niti ih preuveličavamo.

Govorimo o 50 cm koji mogu bitno utjecati na dio obale Jadrana koja je najniža, tu ulazi dolina Neretve koja je najniža.

Znači, ne biste preporučili kupovinu nekretnine uz more? Prvi red uz more?

Osobe i poslovni subjekti koji imaju nekretninu uz obalu, ako planiraju dugoročne investicije, dugoročno korištenje sljedećih 50, 60 godina, moraju uzeti rizik od poplavljivanja u toj obalnoj zoni.

Znači li sve ovo da kulture koje smo do sada uzgajali možda više u budućnosti nećemo moći uzgajati na ovim područjima?

U Hrvatskoj se tim pitanjem intenzivno bave naši kolege agronomi u Zagrebu i Osijeku i njihovi istupi ovdje su da ćemo možda morati uvoziti nove tipove žitarica. Međutim, još postoji prostor da se u našim žitaricama dobiju sojevi žitarica koje mogu izdržati neko povećanje temperature i neko smanjenje količine oborina.

Kako promijeniti stvari? Što, recimo, ja kao mali čovjek mogu učiniti?

U medijima se danas spominju vrlo često stvari kao što su električna vozila, dobivanje energije iz solarnih panela i vjetroelektrana, to je sve oruđe kojem moramo pristupiti. Ono ni jedno izdvojeno samo neće riješiti problem i zapravo niti jedno od postojećih rješenja neće riješiti problem preko noći.

Riječ je o procesu prelaska na funkcioniranje društva, što manjim emisijama stakleničkih plinova, to je prvenstveno ugljični dioksid. I to je proces koji neće trajati godinu ili pet, nego dva do tri desetljeća.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr


 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju