Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Svako ljeto sve je toplije, a i zime su posljednjih desetljeća u mnogim područjima planeta blaže. Imamo teorije o globalnom zatopljenju s jedne strane te teorije o globalnom zahladnjenju s druge strane.Što nas Čeka ne možemo sa sigurnošću reći, no jedno je sigurno - klima se mijenja.


Danas u 20:30 sati i Hrvatska će se pridružiti projektu Sat za planet Zemlju te će se na važnijim građevinama i spomenicima na sat vremena ugasiti svjetla kako bi se podigla svijest o klimatskim promjenama. Iako na njih utječu i neki faktori koji su objektivno prirodnog porijekla, postoje načini na koje i mi svakodnevno možemo utjecati.

Vezani članci Donald Trump (Foto: AFP) SAD i službeno izlazi iz globalnog sporazuma o klimi: Trump zamijenio ekologiju naftom, plinom i ugljenom Slika nije dostupna Fotografija koja pokazuje stvarne posljedice klimatskih promjena

Jedan od uzroka klimatskih promjena je i emisija stakleničkih plinova. U njih spada i ugljikov dioksid čija se koncentracija u Zemljinoj atmosferi stalno povećava i bez ljudskog utjecaja. Stoga je i 2005. godine na snagu stupio i Protokol iz Kyota kojim se zemlje potpisnice obvezuju smanjiti emisiju stakleničkih plinova unutar svojih granica. Jedna od potpisnica je i Hrvatska.

Recimo još i da velika količina ovog ugljikovog dioksida nastaje iz komunalnog otpada koji se ne reciklira. A gdje se Hrvatska nalazi na ljestvici recikliranja otpada?

Porazni podaci - daleko smo ispod prosjeka EU

Najnoviji podaci o recikliranju u europskim zemljama pokazali su se poraznima za našu zemlju. Dok se prosjek otpada koji se reciklira u zemljama Europske unije kreće oko 40 posto, u Hrvatskoj se reciklira tek 8 % komunalnog otpada.

Odličan primjer pruža nam grad Krk u kojem su u svakoj ulici smješteni kontejneri za odvajanje otpada - oni za papir i karton, za staklo, PET ambalažu te bio-otpad. Recikliranjem polovine otpada prosječno kućanstvo može 'uštedjeti' i do 1200 kilograma ugljikovog dioksida godišnje, koji je jedan od  'krivaca' za klimatske promjene, a ne zaboravimo i povratnu naknadu za plastične boce i limenke kojom si možete malo popraviti i kućni budžet.

>> Znate li od kakvog zagađenja najviše strahujemo?

Zaustavite curenje kuna i čuvajte okoliš

Telefon, računalo, printer, televizor, mikrovalna pećnica...Broj elektroničkih aparata koji su i u ovom trenu uključeni u struju u vašem kućanstvu prilično je velik. Iako oni možda sada ne rade, ipak troše struju i to u tzv. stand byu. Prosječno kućanstvo na godinu troši 3500 kW/h ili u prijevodu 3000 kuna. Od ukupne potrošnje čak 300-500 kW/h otpada na uređaje u 'stand byu'.

Zato stručnjaci za očuvanje energije preporučuju isključivanje nepotrebnih aparata iz struje. Ako mikrovalnu pećnicu koristite samo jednom u danu nema potrebe da cijeli dan bude uključena u struju. Ne treba je isključivati iz utičnice, dovoljno je isključiti dotok struje na prekidaču produžnog kabela, dakako gdje god je to moguće. Tako ćete uštedjeti između 30 i 50 kuna svaki mjesec.

Male promjene koje puno znače

Kako bi ste štedjeli energiju i samim time pomagali očuvanju okoliša nisu potrebne isključivo neke drastične promjene. I malim promjenama u svakodnevnom životu možete doprinijeti očuvanju okoliša. Primjerice, ako to još niste, počnite koristiti štedne žarulje. Zamjenom jedne obične žarulje od 60 W za štednu žarulju nećete samo uštedjeti pri kupovini istih, budući da štedne žarulje traju 10 puta dulje od klasičnih žarulja, već ćete uštedjeti i električnu energiju jer štedne žarulje troše za dvije trećine manje energije od klasičnih, te emitiraju 70 % manje topline.

Svake godine u Hrvatskoj se iskoristi oko 2500 tona plastičnih vrećica. U svijetu se taj broj kreće između 500 milijardi i jednog bilijuna. One nisu biorazgradive, a putovi ih često odnesu u mora u kojima postaju dio hranidbenog lanca.
Odlična ideja su i baterije koje se mogu ponovno napuniti. Svake se godine iskoristi oko 15 milijardi jednokratnih alkalnih baterija od kojih se vrlo mali dio reciklira. Sve što morate napraviti jest nabaviti punjač i paket posebnih baterija.

Samoodržive kuće

Ako si možete priuštiti malo veće investicije, onda je ulaganje u samoodržive ili pasivne kuće prava stvar. To su kuće koje potrebnu toplinsku energiju za grijanje dobiva iz toplinskih dobitaka nastalih u samom objektu i vanjskih prirodnih toplinskih izvora. Sve se više popularizira ugradnja solarnih panela, pogotovo zbog toga što postoji mogućnost prodaje električne energije dobivene iz Sunčeve svjetlosti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook