Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Svako ljeto sve je toplije, a i zime su posljednjih desetljeća u mnogim područjima planeta blaže. Imamo teorije o globalnom zatopljenju s jedne strane te teorije o globalnom zahladnjenju s druge strane.Što nas Čeka ne možemo sa sigurnošću reći, no jedno je sigurno - klima se mijenja.


Danas u 20:30 sati i Hrvatska će se pridružiti projektu Sat za planet Zemlju te će se na važnijim građevinama i spomenicima na sat vremena ugasiti svjetla kako bi se podigla svijest o klimatskim promjenama. Iako na njih utječu i neki faktori koji su objektivno prirodnog porijekla, postoje načini na koje i mi svakodnevno možemo utjecati.

Vezani članci Slika nije dostupna Fotografija koja pokazuje stvarne posljedice klimatskih promjena Slika nije dostupna MINISTARSKI SASTANAK 'Smjer je dobar, ali ritam još uvijek nije'

Jedan od uzroka klimatskih promjena je i emisija stakleničkih plinova. U njih spada i ugljikov dioksid čija se koncentracija u Zemljinoj atmosferi stalno povećava i bez ljudskog utjecaja. Stoga je i 2005. godine na snagu stupio i Protokol iz Kyota kojim se zemlje potpisnice obvezuju smanjiti emisiju stakleničkih plinova unutar svojih granica. Jedna od potpisnica je i Hrvatska.

Recimo još i da velika količina ovog ugljikovog dioksida nastaje iz komunalnog otpada koji se ne reciklira. A gdje se Hrvatska nalazi na ljestvici recikliranja otpada?

Porazni podaci - daleko smo ispod prosjeka EU

Najnoviji podaci o recikliranju u europskim zemljama pokazali su se poraznima za našu zemlju. Dok se prosjek otpada koji se reciklira u zemljama Europske unije kreće oko 40 posto, u Hrvatskoj se reciklira tek 8 % komunalnog otpada.

Odličan primjer pruža nam grad Krk u kojem su u svakoj ulici smješteni kontejneri za odvajanje otpada - oni za papir i karton, za staklo, PET ambalažu te bio-otpad. Recikliranjem polovine otpada prosječno kućanstvo može 'uštedjeti' i do 1200 kilograma ugljikovog dioksida godišnje, koji je jedan od  'krivaca' za klimatske promjene, a ne zaboravimo i povratnu naknadu za plastične boce i limenke kojom si možete malo popraviti i kućni budžet.

>> Znate li od kakvog zagađenja najviše strahujemo?

Zaustavite curenje kuna i čuvajte okoliš

Telefon, računalo, printer, televizor, mikrovalna pećnica...Broj elektroničkih aparata koji su i u ovom trenu uključeni u struju u vašem kućanstvu prilično je velik. Iako oni možda sada ne rade, ipak troše struju i to u tzv. stand byu. Prosječno kućanstvo na godinu troši 3500 kW/h ili u prijevodu 3000 kuna. Od ukupne potrošnje čak 300-500 kW/h otpada na uređaje u 'stand byu'.

Zato stručnjaci za očuvanje energije preporučuju isključivanje nepotrebnih aparata iz struje. Ako mikrovalnu pećnicu koristite samo jednom u danu nema potrebe da cijeli dan bude uključena u struju. Ne treba je isključivati iz utičnice, dovoljno je isključiti dotok struje na prekidaču produžnog kabela, dakako gdje god je to moguće. Tako ćete uštedjeti između 30 i 50 kuna svaki mjesec.

Male promjene koje puno znače

Kako bi ste štedjeli energiju i samim time pomagali očuvanju okoliša nisu potrebne isključivo neke drastične promjene. I malim promjenama u svakodnevnom životu možete doprinijeti očuvanju okoliša. Primjerice, ako to još niste, počnite koristiti štedne žarulje. Zamjenom jedne obične žarulje od 60 W za štednu žarulju nećete samo uštedjeti pri kupovini istih, budući da štedne žarulje traju 10 puta dulje od klasičnih žarulja, već ćete uštedjeti i električnu energiju jer štedne žarulje troše za dvije trećine manje energije od klasičnih, te emitiraju 70 % manje topline.

Svake godine u Hrvatskoj se iskoristi oko 2500 tona plastičnih vrećica. U svijetu se taj broj kreće između 500 milijardi i jednog bilijuna. One nisu biorazgradive, a putovi ih često odnesu u mora u kojima postaju dio hranidbenog lanca.
Odlična ideja su i baterije koje se mogu ponovno napuniti. Svake se godine iskoristi oko 15 milijardi jednokratnih alkalnih baterija od kojih se vrlo mali dio reciklira. Sve što morate napraviti jest nabaviti punjač i paket posebnih baterija.

Samoodržive kuće

Ako si možete priuštiti malo veće investicije, onda je ulaganje u samoodržive ili pasivne kuće prava stvar. To su kuće koje potrebnu toplinsku energiju za grijanje dobiva iz toplinskih dobitaka nastalih u samom objektu i vanjskih prirodnih toplinskih izvora. Sve se više popularizira ugradnja solarnih panela, pogotovo zbog toga što postoji mogućnost prodaje električne energije dobivene iz Sunčeve svjetlosti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook