Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U mnogim domovima diljem zemlje i svijeta u tijeku su posljednje pripreme za blagdan Božića.


Fotografije svog blagdanskog ugođaja, okićenih domova i božićnih drvca šaljite nam na moj.report@novatv.hr.

Darivanje, posebice djece, odavno je vezano uz božićno i novogodišnje vrijeme, a o Božiću se skromno međusobno daruju djevojke i mladići kao znak sklonosti, pa i ženidbenih namjera, dok radnici u tvrtkama očekuju od poslodavaca dar u vidu 'božićnice', smatrajući to zasluženom nagradom za svoj marljivi rad.

Vezani članci Djed Božićnjak (Foto: thechive.com) Smije li žena biti Djed Božićnjak? Pitanje oko kojeg se vodi pravna bitka Djed Božićnjak (Foto: Dnevnik.hr) Preslatki mališani o tome tko im donosi darove: ''Mama je htjela zvati svetog Nikolu pa nije znala broj za nebesa''

'Kako se danas Božić slavi u obiteljskom krugu, teško je općenito govoriti. No, sigurno je da mnogi kupuju i kite borove, sami uzgoje ili kupe božićno žito (neki ga siju na Sv. Barbaru, 4. prosinca, drugi na Sv. Luciju, 13. prosinca), pale se svijeće. U prodavonicama hrane pojavi se bakalar i veća pakiranja mesa za pečenje, u ribarnicama je gužva oko jeftinije ribe, a dobro se prodaje i ona skuplja. Očito se i dalje preferira posna večera na Badnjak i pečenka na Božić. Mnogi idu na polnoćku i na božićnu misu, a o tome svjedoče i televizijski prijenosi. Usprkos osiromašenju izmjenjuju se darovi koji se nude sa svih strana, a osobito ih je teško uskratiti djeci', daje pregled proslave božićnih blagdana etnologinja Zorica Vitez.

'I objedi se na Božić i Novu Godinu pokušavaju pripremiti tako da budu nešto raskošniji nego inače. Tako su i najsiromašniji nastojali obilnije jesti na Božić. Gdje je to bilo moguće, neizostavna je bila pečenka na božićnom stolu', prisjeća se Vitez.

No kako upozorava, 'u nas i u svijetu već se dugo upozorava na rastući božićni konzumerizam i komercijalnu eksploataciju Božića. Za rasprodaju svega i svačega zlorabe se i likovi božićnih darovatelja: Svetog Nikole (6. prosinca) i Djeda Božića (25. prosinca). Lik djeda s crvenom kapom ima svoju povijest i sadašnjost, mijenjao je ime putujući kroz vrijeme i prostor, pojavio se i u komunističkom Sovjetskom Savezu kao Djed Mraz', podsjeća etnologinja. Dodaje i da ga u nas zovu i Djedom Božićnjakom, ne znajući valjda da je božićnjak u nas ime božićnoga kruha.

Znate li otkud riječ Badnjak?

'Usprkos svemu taj nam je djedica drag zbog njegove ljubavi za djecu i dobrote darivanja, pa ga prihvaćamo, puštamo djecu da mu se vesele i dok mogu da u njega vjeruju. Crvena kapa i ukrašena platnena čizmica simboli su i rekviziti darivanja, sudionici bogate ponude prigodnih darova. O svemu tome svi znamo iz osobnog iskustva, iz agresivne reklame posredovanjem svih medija, reklamnih tiskovina za koje su premali naši poštanski sandučići, iz poruka koje stižu elektroničkom poštom', ističe Vitez.

Nedavno su se pojavile i analize i istraživanja o 'najbogatijem i najskromnijem djedici'. Švedski Djed Mraz Jultomten tako je, primjerice, najbogatiji među europskim kolegama, a slijede ga djedice iz Rusije i Francuske, pokazalo je istraživanje Agencije za razvoj i istraživanje nekretnina iz Sankt Petersburga, koja je analizirala vrijednost imanja na kojima 'žive' djedice.

Imovina švedskog Jultomtena koju čine zgrade, šuma i močvare, procjenjuje se na više od tri milijuna eura. Finski Djed Mraz Joulupukki je pak najskromniji. Veličina njegova imanja od deset hektara ne zaostaje za drugima, ali vrijednost je nešto manja - 736 tisuća eura.

Prosinac je već tradicionalno mjesec trgovine, mjesec blagdana i darivanja u kojem se troši više nego inače, a prve procjene govore da ove godine građani u Hrvatskoj neće potrošiti ništa manje nego lani, odnosno da će ta potrošnja iznositi oko 10 do 11 milijardi kuna.

'Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) očekuju da će potrošnja građana u prosincu biti na razini prošlogodišnje i da će ukupno iznositi oko deset milijardi kuna', rekao je za Hinu predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

Što se tiče samih blagdana, odnosno razdoblja od Badnjaka do Nove godine, NHS procjenjuje da će građani, odnosno obitelji potrošiti između 300 i 1.300 kuna više od uobičajene tjedne potrošnje.

'Božićnici' se ove godine nada malo manje od polovice zaposlenika (49 posto), najviše zaposlenika očekuje novac (68 posto), zatim bon za kupovinu (27 posto) ili poklon paket (5 posto), a najveći optimizam kada je u pitanju 'božićnica' gaje stanovnici sjeverne Hrvatske, pokazalo je istraživanje portala 'MojPosao' na više od 200 ispitanika.

Hrvatski Caritas 4. prosinca, na cijelom području Hrvatske jedanaestu godinu zaredom pokrenuo je tradicionalnu božićnu humanitarnu akciju 'Za 1000 radosti'. Ove je godine vodi pod nazivom 'Svi smo pozvani' kako bi potaknuo građane, tvrtke, udruge, djecu i mlade, jedinice lokalne uprave i samouprave, sve ljude dobre volje, na konkretnu pomoć obiteljima koje se ne mogu same nositi s različitim nedaćama, bolešću i oskudicom.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook