Odbor je, nakon razgovora s deset kandidata, u tajnom glasovanju listu suzio na Matu Arlovića, Željka Potočnjaka i Agatu Račan, koji su dobili po deset glasova, Milana Radakovića, za kojega je glasovalo devet te Miroslava Šeparovića, kojega je podržalo sedam zastupnika.
Pročitajte i ovo
>> Pristiglo 11 prijava za tri sudačka mjesta
Dva je glasa dobila Mirjana Juričić, a za Tončija Majicu, Jadranku Kalebić, Branka Čižmeka, Miljenka Giunija i Jasminu Kovačević Čavlović nije glasovao nitko. Jasmina Kovačević Čavlović nije se odazvala na današnji razgovor, a Odboru je pismom obrazložila da ima saznanja da će o sucima odlučiti politika.
Saznanja da o svemu odlučuju politika
'Za moj nedolazak na zakazani razgovor navodim saznanje da će, kao i prije, na izbor ustavnih sudaca presudno utjecati: političke stranke i njima sljedstvena pripadnost, podrška strukovnog klana, ozakonjeno pravo sina curae, tj. pravo na zaposjedanje dvije stolice od strane jedne osobe za dvije visoke plaće i ponavljanje farse tzv. ravnopravnosti koje temeljno ljudsko pravo vrijedi samo za kadrove s ognjištarske i svake druge uzajamnosti', stoji u pismu kandidatkinje, koje je predsjednik Odbora Vladimir Šeks (HDZ) ocijenio uvredljivim.
Šeks je odbio i zahtjev SDP-ovaca Ingrid Antičević-Marinović i Josipa Leke da plenarna sjednica suce bira između svih 11 kandidata, kao i zahtjev da se o kandidatima na Odboru glasuje javno. Odbacio je i tumačenja da duh zakona nalaže da se Saboru propusti veći broj kandidata, podsjetivši da se događalo da za tri mjesta bude predložen samo jedan kandidat.
Složni oko sužavanja ovlasti Ustavnog suda
Sadašnji suci Željko Potočnjak i Agata Račan upozorili su tako da je krajem 2008. na ustavnom sudu bilo 6000 neriješenih predmeta, te upozorili da je iluzorno očekivati njihovo rješavanje u razumnom roku Kandidati za ustavne suce u razgovoru s članovima odbora založili su se za sužavanje ovlasti Ustavnog suda, kako bi se izbjegla sadašnja pretrpanost ustavnim tužbama. Sadašnji suci Željko Potočnjak i Agata Račan upozorili su tako da je krajem 2008. na ustavnom sudu bilo 6000 neriješenih predmeta, te upozorili da je iluzorno očekivati njihovo rješavanje u razumnom roku.
Prenatrpanost Ustavnog suda Potočnjak je naveo i kao razlog zašto se godinama čeka s nekim zahtjevima za ocjenu ustavnosti. Agata Račan kazala je, pak, da Ustavni sud u Hrvatskoj ima vrlo široke ovlasti te da je sazrelo vrijeme da se rad Suda 'koncepcijski modificira'. Milan Radaković požalio se, pak, na sužavanje prostora za rad odvjetnika, primjerice kroz institut besplatne pravne pomoći. 'Imam nostalgičnu potrebu protestirati protiv sužavanja ovlasti starih fiškala, kakav sam i sam', rekao je Radaković, čiju kandidaturu podupire Hrvatska odvjetnička komora.
Šeparović je, pak, stao u obranu fiducija u Ovršnom zakonu, a na tumačenje Ingrid Antičević-Marinović da se radi o moralno upitnom institutu, odgovorio je da pravo i moral nisu uvijek na istoj strani. 'Suglasan sam da je fiducij trpio određene kritike, ali nisam protiv njega, iako smatram da bi trebalo naći prostora da se ublaže njegovi efekti', rekao je Šeparović.
Šeparović za razdvajanje države i crkve
Zastupnika manjina Šemsu Tankovića zanimalo je što kandidati misle o isticanju vjerskih obilježja u učionicama u nekim javnim osnovnim i srednjim školama. Šeparović mu je odgovorio da je osobno, iako praktični vjernik, velik pobornik razdvajanja crkve i države, ali da u takvim slučajevima treba preispitati jesu li u skladu sa zakonom i statutima lokalne samouprave.
Mato Arlović istaknuo je, pak, da Ustav svima jamči vjerske slobode i da bi ono što je dopušteno vjernicima jedne vjeroispovijesti trebalo biti dopušteno i drugima. S druge strane, propisana je i odvojenost crkve od države i za pretpostaviti je da se vjerska obilježja u institucijama s javnim ovlastima mogu isticati samo za vjeronauka, protumačio je Arlović. Zastupnici HDZ-a kandidatima za suce Ustavnog suda nisu postavili ni jedno pitanje.
