Kalinić: NE Krško je veća opasnost za Zagreb nego za Ljubljanu

Kalinić je pozvao na dodatne sigurnosne provjere postojeće NE Krško založivši se za znanstveno-stručnu, ali i široku javna raspravu o pitanju nuklearne sigurnosti. Kalinić je na konferenciji za novinare u prostorijama Ureda izvijestio kako, sudeći prema jučerašnjim napisima u slovenskim medijima, tamošnje vlasti ne odustaju od plana gradnje Krško 2, a slovenski premijer je o tome najavio i referendum. Nova bi nuklearka imala snagu od 1200 do 1400 megavata što je više od slovenskih potreba pa je Kalinić izrazio sumnju da je profit jedini razlog gradnje nove NE.

Pročitajte i ovo Od ponedjeljka Krško neće raditi mjesec dana Podrhtavanje tla Kod Krškog zatreslo 2.6 po Richteru, potres se osjetio do Zagreba: "Kao da mi je netko pogurao krevet"

Upozorio je i kako slovenske vlasti razmišljaju produžiti radni vijek NE Krško za još 20 godina, premda se ranije najavljivalo da bi se trebala zatvoriti do 2023. 'Prvi kilovati iz NE Krškog krenuli su 1981. i još od tada ona veću opasnost predstavlja za Zagreb nego za Ljubljanu', kazao je Kalinić i dodao kako je stoga neobično da je, čuvši za mogućnost gradnje NE Krško 2, Austrija regirala prema Hrvatskoj tvrdnjama da će nam blokirati ulazak u EU ukoliko ćemo to podržavati budući da je i Hrvatska elektroprivreda (HEP) iskazala želju za sudjelovanjem u projektu.

>> Nova uzbuna, moguća katastrofa širih razmjera

Loše stanje atomskih skloništa

Upitan što je sa atomskim skloništima u Zagrebu, Kalinić je odgovorio kako njihovo stanje, održavanje i uređenje danas ovisi o stanarima zgrada te izrazio sumnju da je u zadnjih 20 godina na nekom atomskom skloništu promijenjen filter. Osim toga, Zagreb danas raspolaže tek s oko 150 plinskih maski, uključujući i pet iz našeg ureda, dodao je.

Kompjutorskom vezom na konferenciji za novinare sudjelovao je i fizičar Davor Pavuna iz Lausanne. 'Nema tog inženjeringa koji se može mjeriti sa snagom prirode i od toga se ne možemo dokraja zaštititi', kazao je, ali istaknuo važnost i potrebu razvoja ekološke svijesti kako bi izbjegli zagađenja spomenuvši pritom neriješena pitanja s Janafom, odlaganjem smeća i opasnog otpada na Institutu Ruđer Bošković. 'Nisam naivni 'mali zeleni', ali strategiju koje će to regulirati moramo imati', poručio je Pavuna.

To se ne događa jednom u milijun godina, nego imamo već tri slučaja u manje od pola stoljeća i zato moramo biti jako oprezni' Vladimir Paar Paar: Moramo biti oprezni

Akademik Vladimir Paar također smatra da u Hrvatskoj treba početi široka i kvalificirana javna rasprava o nuklearnoj sigurnosti i drugim izvorima energije. Podsjetio je na tri nuklearne katastrofe - Černobil u Ukrajini, Otok tri milje u SAD-u i najnoviju u Japanu navodeći da je u sva tri slučaja bilo riječ o 'tehničkim problemima' u NE. 'To se ne događa jednom u milijun godina, nego imamo već tri slučaja u manje od pola stoljeća i zato moramo biti jako oprezni', kazao je.

Na pitanje što bi se dogodilo u slučaju incidenta u NE Krško, Kalinić je odgovorio kako bi u slučaju evakuacije Ured napravio sve što može, ali da je teško evakuirati milijun ljudi. 'Nitko sa stopostotnom sigurnošću ne može garantirati da se neće dogoditi nesreća, no treba se pripremati kao da će se dogoditi', dodao je akademik Paar. (Hina)