Galerija
Budućnost hrvatske ekonomije ovisi o poslovanju mladih tvrtki koje se okreću inozemnom tržištu s prijektima koji su prepoznati u svijetu. Jedna od takvih je i ona zbog koje bi kadrovi poplavljenih gradova i općina uskoro mogli postati stvar prošlosti.
"Radi se o radovima za mjerenja u industriji i hidrologiji, znači radari koji mjere udaljenost i brzinu za mjerenje vodostaja, odnosno koliko vode ima u koritu rijeke ili nekog industrijskog postrojenja i kojom brzinom ta voda onda teče. Iz čega se može izračunati protok i razni drugi parametri koji su bitni za hidrologiju ili industriju", ističe Tomislav Grubeša, direktor tvrtke Geolux iz Samobora.
Iako ova tvrtka zapošljava tek 14 zaposlenika - zauzimaju 10 posto svjetskog tržišta! A njihove platforme su ih pozicionirale u među dva najbolja proizvođača na svijetu. Godišnje proizvedu oko 200 stanica, a za proizvodnju su im potrebna oko četiri tjedna.
"Ideja za ovakav uređaj je došla slučajno, čak nevezano s fakultetom, nego jednostavno uz naš posao koji je u početku bio ideja za popunjavanje kućnog budžeta nas dvojice kroz usluge i istraživanje razvoja za svjetsko tržište . Slučajno smo došli u radarsku domenu, u mjerenje brzine protoka vode i zapravo od tuda je krenula priča", dodao je Grubeša.
No ovi svijetli primjeri nažalost nisu realna slika naše ekonomije jer mnogi poslodavci ne znaju kako financirati hladan pogon bez primanja.
"Prvo na što trebate obratiti pažnju je likvidnost i da imate dosta novca na računu. Bez obzira na profit. Vrijeme je za žrtvovanje profita i udjela na tržištu za očuvanje likvidnosti firme, jer tvrtke propadaju zbog toga što nemaju novca, a ne zbog toga što postaju profitabilne. U principu smanjuje se prodaja. Koncentrirajte se na dijelove poslovanja koji generiraju gotovinu, prodajte stvari i ispod cijene samo zato da bi osigurali dovoljno novčanog toka", kaže financijski savjetnik Danko Sučević.
Istražujući razvoj svjetskog tržišta ova tvrtka je odlučila ići do svojih kupaca putem specijaliziranih sajmova i digitalnim marketingom. Unatoč tome što im je proizvodnja bila zaustavljena šest tjedana, rezultati nisu izostali.
"Godinu 2020. smo na kraju završili s rastom od 40 posto", kaže Grubeša.
Svoje proizvode su plasirali osim domaćeg i na inozemna tržišta. Financijski stručnjak Sučević smatra da poslodavci koji nemaju takve pozitivne rezultate trebaju smanjiti izdatke, fiksne troškove, produžiti rokove plaćanja dobavljačima, te se pokušati okrenuti internacionalizaciji rješenja.
"Mi smo mala i otvorena ekonomija. Imate 100 gradova u svijetu koji su veći od Hrvatske. Moramo se ponašati tako da je nama barem Europa tržište, a ne Hrvatska ili Zagreb. Svaki poduzetnik mora promatrati EU kao tržište i orijentirati se na taj način", ističe Sučević.
Mjere koje su na snazi treba iskoristiti, ali ne i previše se zadužiti, jer Hrvatska ekonomija uvelike i dalje ovisi o turizmu, što je strateški vrlo loš izbor, te bi se mogla naći na začelju EU-a, dodaje Sučević.
