Prevaranti su sve kreativniji, a žrtve su im nadohvat ruke. Iz dana u dan svjedočimo novim pokušajima, lažnim tekstovima ili videima.
I dalje puno građana na to nasjeda, pa stručnjaci upozoravaju: ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno i nije istinito.
Prevaranti su izmislili i lažni članak o "zabranjenoj epizodi" Provjerenog.
"Ukrali su ime emisije i ukrali su moj identitet i zapravo smo se borili da blokiramo cijelo vrijeme to. Ja sam prvo bila strašno zbunjena i zapravo smo cijelo vrijeme gledali što se događa jer je to bila kopija jednog pravog internetskog velikog portala. A onda su gledatelji počeli slati poruke, zatrpali nam inbox porukama - je li to istina?" prepričala je Ema Branica, reporterka i voditeljica Provjerenog.
Lažan je i intervju kolegice Sabine Tandare Knezović s premijerom u kojem ona navodno otkriva strogo čuvanu tajnu Vlade o platformi preko koje se građani mogu obogatiti.
Prevaranti su sve sofisticiraniji. Čak 23 posto odraslih u svijetu u protekloj godini bilo je žrtva financijske prevare. Ukupan gubitak iznosi više od 440 milijardi dolara. Ni u Hrvatskoj nije drugačije.
"Samo ove godine u prvih deset mjeseci na računalne prijevare i obične prijevare šteta je nekih 50 milijuna eura", govori Davor Hrestan iz Službe kibernetičke sigurnosti u Ravnateljstvu policije.
Stoga je HANFA za građane organizirala konferenciju "Ne nasjedaj - kako prepoznati investicijsku prijevaru?".
"Prevencija je ključ svega. U većini slučajeva, ako vam netko nudi velike prihode i prinose i jedinstvenu priliku za ulaganje, možete s prilično velikom sigurnošću odbiti odmah. Jer uvijek se zapitajte - ako je to tako dobra prilika, zašto ste baš mene našli?" objašnjava Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e.
Neki su lakše žrtve od drugih.
"U velikom broju slučajeva riječ je o građanima koji imaju ili nižu razinu IT pismenosti ili nižu razinu financijske pismenosti, a vrlo često se cilja one koji su slabiji, izloženi stresu, usamljeniji ili imaju nekih drugih problema", objašnjava izvanredna profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Dajana Brbić.
A vjerojatnost da ćete izgubljeni novac vratiti iznimno je mala.
"Nakon nekog vremena ti isti počinitelji im se javljaju kako je neka spasonosna agencija upravo našla njihov novac, vratit će im njihov novac pod uvjetom da uplate nešto. I tu se krug vrti, po tri-četiri puta ljudi uplaćuju novac, očajnički pokušavajući vratiti svoj ulog i na kraju se šteta samo povećava", dodaje Hrestak.
Loš pravopis i gramatika, sumnjive domene, pritisak na brzu odluku - sve to alarm je za uzbunu.
"Treba sumnjati u sve očito. Ono što ja ne bih voljela je da ljudi steknu dojam da je sve oko nas prijevara, pa da prestanu eventualno investirati u neke stvari koje su provjerene. Tako da bih rekla da je važno biti financijski dovoljno pismen, pa da nekako razumiješ o čemu se u pozadini radi", kaže Sandra Ferenčak, financijska blogerica.
A ako sumnjate da se radi o prijevari, prijavite to policiji i HANFA-i kako bi pokušali pronaći počinitelja i upozorili građane na prijevaru.
