S ekipom Državne uprave za zaštitu i spašavanje pratili smo tijek akcije čišćenja plaža u uvalama Trstenik, Zaglavak i Žuljani, na pelješkoj obali. Nikola Beusan, šef Lučke kapetanije u Dubrovniku, objasnio je za Provjereno kako su se lokalnim komunalcima u čišćenju pridružila i dva broda Pomorskog servisa iz Dubrovnika i Ploča.
>> VIDEO i FOTO: Na Pelješcu užas, ne može gore!
>> VIDEO: Smeće na Pelješcu je samo dio, pogledajte cjelinu
Dok se dva broda probijaju prema kritičnim plažama, s kopna kreće teška mehanizacija. Bageri i kamioni u Općini Orebić rade punom parom. 'Kako struje idu dalje, jedan dio smeća ide prema Italiji, drugi prema Sjevernom Jadranu' kaže kapetan Beusan, nadajući se da olujno nevrijeme neće pomrsiti račune čistačima. U dubrovačkom kraju dan prije palo je 160 litara kiše u samo nekoliko sati.
'Ovoliko smeća nikada nije bilo'
Orebićki načelnik, zajedno s komunalnim redarima od ranog jutra koordinira raščišćavanje. Ipak, za sada su tek uspjeli preuzeti kontrolu nad smećem naplavljenim na plaži. 'Ima dijelova obale koji su nepristupačni i gdje treba stotine metara nositi isključivo pješke. To je problem i to ćemo morati napasti s mora, na ta područja. To su nepredvidivi troškovi, ali kad bi ostalo na brojci od 50 tisuća kuna, ja bih to odmah potpisao' kaže načelnik Orebića Tomislav Jurjević dok stanovnici uvale u čudu gledaju što se događa. 'Ja imam 73 godine, ja sam se tu rodio. Ovoliko materijala nikad nije bilo tu', kaže barba Tonči, čudeći se.
Ipak, lokalni stanovnici nerado govore o smeću, kažu da im nije drago što vlada toliki interes, a ništa se konkretno ne može poduzeti, i to će se ponovno i ponovno događati i jedino što pati je Jadransko more koje se zagađuje u nepovrat!
Koliko je ustvari strašno, još uvijek je teško procijeniti. Znanstvenik s dubrovačkog Instituta za more i priobalje, Vlado Onofri, tvrdi, lako za površinsko smeće, no ono što je potonulo, može ozbiljno narušiti ravnotežu morskog života. Čega se sve more nagutalo ovih dana, tek će se ustanoviti. Glavninu smeća čini medicinski otpad, igle, kateteri, i mnoštvo plastične ambalaže. Na etiketama zabilježene ambalaže mogu se iščitati zemlje podrijetla. Već je prilično jasno da većina smeća potječe iz Albanije i Grčke, ali Ministarstvo vanjskih poslova još uvijek čeka sve potrebne informacije.
'Po jugu je uvijek ovako'
U pomoć pri čišćenju stigli su i ronioci. Njih nekoliko pregledava morsko dno kako bi utvrdili što se sve dolje nalazi.
Prema preporuci veterinarske inspekcije, sve leševe životinja, ronioci uklanjaju odmah čim na njih naiđu, kako bi se spriječilo širenje mogućih zaraza. Osim koza, pasa, ovaca i kornjača, prvog dana na plaži je nađen i dupin, koje je prevezen na Veterinarski institut u Zagrebu. 'Po ovom jugu to je uvijek tako, to dođu leševi životinja, ljudi čak, pluta trava od šverca, sve vam dođe u zimsko doba na istu poziciju, vanjska strana Mljeta, Pelješki kanal, Korčula, Lastovo', pojašnjava dr. Onofri.
Prema istraživanjima Instituta Ruđer Bošković iz 2007. od ukupnog smeća u našem moru, tek 5 % je hrvatsko, ostalo potječe iz Grčke, Albanije, Italije i Crne Gore. Dok nadležna Ministarstva razmišljaju što poduzeti, stanovnici naše obale sa strepnjom iščekuju što će donijeti iduće jugo.
