Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, pokrovitelj svečanosti, tom je prilikom poručio kako se nikada ne smije zaboraviti da su antifašisti i partizani svrstali Hrvatsku na stranu pobjednika u Drugom svjetskom ratu te omogućili nacionalni opstanak Hrvata i hrvatsku državnost tijekom postojanja bivše Jugoslavije i danas moderne Hrvatske. Rekao je i kako ga žaloste rasprave koje idu za tim da se umanji značaj antifašizma kao i dio novije povijesti u kojoj su na političkoj sceni dominirale tendencije umanjivanja zasluga antifašizma. Dodao je kako te ideje zasigurno neće proći, a riječi hrvatskog Ustava to najbolje govore - antifašizam je zaista temelj hrvatskog Ustava.
Pročitajte i ovo
Svaki put kad razmišljamo o političkoj povijesti i političkoj budućnosti Hrvatske mislimo o tekovinama antifašizma, jer bez toga neće biti moderne europske Hrvatske, rekao je Josipović, dodavši kako oni koji nisu skloni antifašizmu često se pozivaju na europsku deklaciju kojom se osuđuju zločini komunizma. Svi osuđujemo sve zločine pa i one učinjene u ime komunizma, rekao je.
Svaki zločin je zločin, ali poistovjećujući antifašizam sa zločinima komunizma čini se velika nepravda, naglasio je, dodavši kako to nije slučajno. Po njegovim riječima danas postoje oni koji bi željeli da antifašizam nestane s popisa temeljnih vrijednosti, ali to se, kako je dodao, neće dogoditi. Kad bi kao predsjednik imao izvršnih ovlasti, kojih nema, na svakoj bi razini, kako je rekao, bilo prepoznato da je antifašizam otac našeg Domovinskog rata.
Obnovio bih porušene spomenike, od kojih su neki iznimno važna umjetnička djela, a u Zagreb bi ponovno vratio Ulicu 8. maja, jer je to, kako je rekao, važan datum za hrvatsku povijest, dan kada je Zagreb definitivno raskrstio s pronacističkom vlašću koja je tada vladala u dijelu Hrvatske. Čestitajući obljetnice predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić je rekao kako je antifašistička borba hrvatskog naroda i dijelova narodnih manjina osvjetlala obraz Hrvatskoj, kao i da je hrvatska suverna država utemljena između ostalog i na antifašizmu.
Podsjećajući na vrijeme kad je Hitlerova Njemačka krenula u osvajanje, Bebić je upozorio na ulogu i značaj prvog vojnog odreda u borbi protiv nadirućeg nacizma i fašizma u porobljenoj Europi, osnovanog 22. lipnja 1941. u Sisku, u šumi Brezovica. Poveznica tog ustanka iz 1941. bio je, kako je kazao, Domovinski rat, kao nastavak borbe protiv sofosticiranog fašizma koji se počeo razvijati na području bivše Jugoslavije. Antifašizam znači demokracija, sloboda, tolerancija, solidarnost i borba protiv svakog ekstremizma, ustvrdio je Bebić.
Potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Josip Skupnjak rekao je kako je Zagreb već uoči rata bio mjesto velikih priprema zemlje za borbu protiv fašizma. Svaki peti građanin Zagreba sudjelovao je toj borbi, dodao je. Po njegovim riječima 10. korpus bio je jedan od 11 korpusa na teritoriju bivše Jugoslavije, a samo Hrvatska dala ih je pet. Skupnjak je napomenuo kako je čak 7000 pripadnika tog korpusa poginulo. Zamjerio je na umanjivanju antifašističke borbe u školskim udžbenicima te se usprotivio napadima na boračka i invalidska prava.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, u ime suorganizatora, rekao je kako su se i hrvatski antifašisti i hrvatski branitelji svrstali na pravu stranu te se žrtvovali za naše zajedničke ciljeve. (Hina)
