Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatski Sabor je zasjedanje nastavio raspravom o prijedlogu izmjena Zakona o radu, a koje se uglavnom odnose na fleksibilizaciju instituta radnog vremena.


Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Krešimir Rožman rekao je kako neke odredbe u ZOR-u stvaraju probleme i poslodavcima i radnicima te su u suradnji sa socijalnim parnerima načinjene neke izmjene. Predložene izmjene, kako je kazao, odnose se na fleksibilnije uređenje radnog vremena u onom dijelu kojem se kolektivnim ugovorima sada mogu urediti i iznimke u pogledu noćnog rada, što će omogućiti da noćni rad radnici ne moraju nužno raditi u osmosatnom dnevnom radu, već i po rasporedu 12-24-12-48 sati.

Vezani članci Trgovina / Ilustracija Kakvo je radno vrijeme trgovina na Dan antifašističke borbe? Provjerite kad i gdje možete u šoping Ilustracija Kakvo je radno vrijeme trgovina na blagdan Tijelovo? Pogledajte kad možete u kupovinu

Omogućeno je i da preraspodjeljeno radno vrijeme kod poslodavaca koji posluju sezonski, može trajati i duže od 56 sati tjedno, ali ne duže od 60 sati, pod istim uvjetima kao i do sada, odnosno ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom i da su radnici na takav rad dali pisani pristanak.

Saborski su klubovi u raspravi podržali izmjene ZOR-a, a HDZ-ov Boris Kunst naglasio je kako se njima omogućava fleksibilnije korištenje radnog vremena na način koji odgovara i radnicima i poslodavcima, a uvjetovan je i kolektivnim ugovorom koji, ističe, jamči dodatnu sigurnost radnika. Fleksibilnije se, dodaje, uređuju i iznimke u pogledu noćnog rada, te snaži uloga sindikalnih povjerenika, posebno u slučaju otkaza radniku.

Izmjene je podržao i SDP, u ime kojega je Ingrid Antičević Marinović, ipak, zamjerila vladi da preko 700.000 potpisa građana za raspisivanje referenduma o ZOR-u nije shvatila kao snažni impuls da zakonom propiše nova rješenja koja će snažnije valorizirati, pozicionirati i zaštititi radnika. 'Drama koju proživljava hrvatsko radništvo danas to postavlja pred sve nas. Jedna od većih nevolja je biti danas radnik u Hrvatskoj', poručila je.

Silvano Hrelja

(HNS/HSU) zamjerio je vladi da su njezina zakonska rješenja rezultat bipartitnog, a ne tripartitnog dogovora, prozivajući Banske dvore da samo provode stavove poslodavaca, a ne i sindikata. 'Ovaj zakon se uopće ne bi trebao donositi kada bi u Hrvatskoj bio razvijen sustav kolektivnog pregovaranja', rekao je Hrelja. Napomenuo je i da se u Hrvatskoj nerijetko kolektivnim ugovorom nižeg ranga derogira neko pravo iz kolektivnog ugovora višeg ranga. (Hina)

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju