Američki predsjednik Donald Trump pompozno je najavljivao kako slijedi zlatno doba Amerike, točnije kako je ono već počelo njegovim dolaskom na vlast, no jedino što je njegova vlast donijela zasad je - nestabilnost tržišta i rizik od eskalacije trgovinskih ratova.
Zbog verbalnih ispada Trumpove administracije tržišta su u strahu, a kada se to događa, investitori se okreću ka svojim utočištima i sigurnijem načinu ulaganja, zbog čega svjedočimo rekordno visokoj cijeni zlata. U utorak je ona bila viša od 3000 dolara po unci.
Oni koji štede u zlatu nadaju se i recesiji. Zašto? Sve objašnjava dr. sc. Saša Ivanović, direktor Centra Zlata.
S obzirom na brojne neizvjesnosti koje pogađaju globalno gospodarstvo u ovome trenutku, investitori imaju pojačanu sklonost ulaganju u sigurniju imovinu, napominje Ivanović.
"Zlato se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima, a većina investitora smatra kako su pred nama nesigurna vremena, koja su zapravo već počela. Otvoreni ratovi, nastavak inflacije, moguća nova globalna recesija i novi trgovinski sukobi – sve su to faktori koji utječu na porast potražnje za zlatom, zbog čega mu cijena raste. Tijekom povijesti su u kriznim vremenima oni koji su posjedovali zlato uvijek dobro prolazili, pa investitori isti scenarij očekuju i ovaj put".
Cijena zlata u eurima u posljednjih je 12 mjeseci narasla za gotovo 40 posto.
"Taj je postotak ulagačima u zlatne poluge i zlatnike donijelo pozamašnu zaradu u relativno kratkom roku. Posljedica je to već spomenutih očekivanja kriznih vremena, a značajan dio tog porasta bilježimo od početka drugog Trumpova mandata, koji je donio nove carinske sukobe i geopolitičke nestabilnosti, što je stvorilo strah od nove krize kod velikog dijela investitora."
Nitko ne želi predviđati dokle bi cijena zlata mogla ići.
"Nemoguće je sa stopostotnom sigurnošću reći kako će se kretati cijena zlata u bližoj budućnosti, ali sigurno je da će svi oni faktori koji su doveli do ovog rasta i dalje ostati aktualni.
Primjerice, ne nazire se kraj trgovinskim ratovima, a sve više ekonomista očekuje recesiju u SAD-u i Europi. Recesije su, povijesno gledano, plodno tlo za rast cijene zlata.
Analitičari LBMA-a, vodećeg strukovnog udruženja na tržištu zlata, stoga smatraju kako bi cijena unce zlata do 2030. godine mogla porasti na 7000 dolara. Usporedbe radi, trenutačno je na oko 3000 dolara", ističe Ivanović.
Zlato je od početka 2025. godine poraslo više od 14 posto, produžujući snažan godišnji rast iz 2024. godine. U međuvremenu države sve više kupuju zlato za svoje trezore.
"Kao što zlatne poluge i zlatnici pružaju stabilnost financijama pojedinaca koji u njih ulažu, na isti način zlatne rezerve pružaju stabilnost državnim valutama, zbog čega središnje banke diljem svijeta ubrzano nabavljaju zlato za svoje trezore. U tome prednjače istočne države, koje žele postupno smanjiti svoju ovisnost o američkom dolaru u procesu tzv. 'dedolarizacije', a u zlatu pronalaze idealan instrument koji ne kontrolira niti jedna velesila, za razliku od dolara koji kontrolira SAD", napominje Ivanović.
Ni na ovoj ljestvici Hrvati ne stoje sjajno, iako su Hrvati počeli kupovati više zlata kao jamac u nesigurnim vremenima.
"Interne procjene Centra Zlata pokazuju da su Hrvati prošle godine u zlato uložili oko 350 milijuna eura, što je porast u odnosu na godinu prije. Iako to možda na prvu zvuči puno, treba uzeti u obzir da na neisplativim štednjama u bankama držimo oko 40 milijardi eura, a u državne obveznice uložili smo više od šest milijardi. Kada to uzmemo u obzir, vidimo da smo još uvijek daleko od prosjeka razvijenijih europskih država, poput Njemačke ili Italije, gdje se više ulaže u zlato.
No, istina je da je zadnjih godina zabilježen značajan porast potražnje za polugama i zlatnicima i to je direktna posljedica nepovoljnih ekonomskih pojava kao što su visoka inflacija, geopolitički sukobi i strah od nove recesije."
Na pitanje je li ulaganje u zlato bolje od ulaganja u nekretnine Ivanović odgovara:
"U Hrvatskoj se nekretnine smatraju sigurnim i isplativim ulaganjem s kojim se ne može pogriješiti, ali zlato je zapravo zadnjih godina i desetljeća, u dugom roku, donosilo bolje prinose od ulaganja u nekretnine. Čak i ako zanemarimo ovaj zadnji porast cijene zlata od 40 % u 12 mjeseci, ostaje činjenica da je prosječni godišnji rast u zadnjih 20 godina veći od 10 %, dok je za nekretnine u Hrvatskoj to ipak znatno manje.
Osim toga, investicijsko zlato oslobođeno je svih poreza, dostupno je i manjim investitorima, prenosivo je i vrlo likvidno, što ga čini privlačnijim od nekretnina za rastući broj investitora."
Ulaganje u zlato zapravo ima više prednosti.
"Glavna prednost ulaganja u zlato je rast cijene, koji je u proteklih 20 godina iznosio više od 10 % godišnje, u prosjeku. Taj rast donosi zaradu i štiti vrijednost novca od inflacije, uz relativno nizak rizik.
Osim toga, zlato predstavlja i svojevrsno osiguranje imovine od nepredviđenih nepovoljnih pojava kao što su nagla hiperinflacija, propast valute, rat, pandemija i slično. Iako mnogi ne vole misliti o takvim crnim scenarijima, činjenica je da oni koji se za njih pripreme na vrijeme bolje prolaze od onih koji se oslanjaju na bankovnu štednju ili državu kad je u pitanju njihova imovina", rekao nam je zaključno Ivanović.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Palijativna skrbSve veći dio građana ostvarenje važnog prava neće ni dočekati: "Bolnica nije mjesto za umiranje"
-
nakon prosvjeda u BeograduPriveden muškarac zbog objave o zvučnom topu, policajac mu zaprijetio: "Polomili bismo vrata i tebe..."
-
vatrena stihija u južnoj korejiVIDEO Bukte požari: Evakuirano 1500 ljudi, ima poginulih
