Pozdrav Za dom spremni na grbu HOS-a (Foto: Igor Soban/PIXSELL)
Pozdrav Za dom spremni na grbu HOS-a (Foto: Igor Soban/PIXSELL) Foto: Igor Soban/PIXSELL

Ustavnopravna stručnjakinja Sanja Barić komentirala je brojne upite kako je moguće da Ustavom bude nešto zabranjeno, a da se u praksi ipak tolerira. O svemu se oglasio i stručnjak za ustavno pravo i šef katedre na zagrebačkom Pravnom fakultetu Branko Smerdel, koji ima drugačije mišljenje.


Dugoočekivana objava preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, kolokvijalno nazvanog Vijeće za suočavanje s prošlošću, izazvala je niz reakcija. Premijer Andrej Plenković jučer je na konferenciji za novinare istaknuo kako je pozdrav "Za dom spremni" suprotan "Ustavu RH i to je Vijeće jasno reklo u svojim preporukama, ali se može koristiti iznimno, uz prethodno dopuštenje".

Vezani članci Andrej Plenković (Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL) Plenković o Vijeću za suočavanje s prošlošću: "Njihove preporuke su važne i relevantne" Sporni spomenici (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Zakon groblja: Hoće li Vlada s nadgrobnih spomenika ukloniti natpise koji veličaju srpsku agresiju?

Predsjednik Vijeća Zvonko Kusić pojasnio je kako je taj pozdrav, primjerice, iznimno dozvoljen samo na grbu HOS-a. "To je jedna službena tolerancija, koja je sad naslijeđena i koja se striktno regulirano može tolerirati. Preporuke idu da ona obilježja koja se mogu provesti kroz Ustav, mogu se provesti pod regulativu zakonskim aktima, ako do tih situacija dođe", rekao je Kusić.

Ustavnopravna stručnjakinja Sanja Barić komentirala je brojne upite kako je moguće da Ustavom bude nešto zabranjeno, a da se u praksi ipak tolerira. Njezin komentar objavljujemo u cijelosti.

"Zbog velikog interesa, par crtica o DOKUMENTU DIJALOGA famoznog 'Vijeća...':

NAČELNO

1. Molim vas sve, ali baš sve zainteresirane, nemojte stvarati mišljenja, komentirati ili na bilo koji način dovoditi u pitanje AKO NISTE pročitali.

2. Molim vas sve, od novinara preko političara do svekolike a zainteresirane javnosti: PROČITAJTE tih 33 stranice.

3. U svojstvu ustavnog pravnika, zatim građanina RH i, konačno, čovjeka mogu dati jedinstvenu ocjenu: radi se o rijetko viđenom kvalitetnom dokumentu, rijetko kvalitetnog sadržaja, teksta i konteksta.

4. Neobično rješenje, kojeg zovemo "službena tolerancija inače neustavne prakse" ustavnopravno je dozvoljeno, upravo zbog iznimno uskog i vrlo preciznog dosega. (Ne, nema učlanjenja u HOS kao "škuže" za korištenje neustavnog pozdrava...ni sličnih bedastoća koje se spominju u javnosti.)

NEKOLIKO KONKRETNIH NAPOMENA (IZDVOJENIH JER SU U POTPUNOSTI IZOSTALE IZ SVIH DOSADAŠNJIH MEDIJSKIH IZVJEŠTAVANJA)

1. Ukazano je na potrebu širokog građanskog obrazovanja, u smislu upoznavanja s Ustavom i njegovim temeljnim postulatima.

2. Ukazano je na potrebu široke edukacije sudbenih i upravnih tijela radi kvalitetne i ispravne primjene Ustava RH.

3. Ukazano je na potrebu ujednačavanja prakse i razvoj sposobnosti ispravnog tumačenja pravnih normi.

4. Iznad svega, ukazano je na nespornu potrebu i nesporan ustavni zahtjev demokratizacije političkih stranaka.

Netko od vas će pomisliti 'zašto nam nije napisala više'. Ovaj dokument je dragulj humanosti i majstorija mogućeg u nemogućim uvjetima, ako toga niste svjesni, žao mi je, ali pročitajte. Svaka stranica, svaka rečenica ima težinu.

Dopustite za kraj ovu paralelu (pretjeranu, ali plastičnu): kad čitate Ecovo 'Ime ruže', možete samo letjeti i tražiti kraj tog povijesnog krimića. A možete i čitati sve, prateći uz krimi priču i silne literarno-filozofske digresije, metafore i alegorije. Ako pristupate DOKUMENTU DIJALOGA kao krimiću, gdje samo očekujete kraj, odgovore na 'vaša' pitanja u crno-bijelom spektru, unaprijed ste osudili proces i dokument. Ako ga pak SAMO čitate, ali CIJELI, shvatit ćete. Bez straha, razumljiv je i nepravnicima", napisala je Barić na društenim mrežama.

Smerdel: Dokument nije riješio ništa

Stručnjak za ustavno pravo i šef katedre na zagrebačkom Pravnom fakultetu Branko Smerdel komentirao je za Hinu da je dokument Vijeća produciran u duhu kompromisa "može i ovako i onako" te da nije riješio ništa.

"Ne može se nešto istovremeno proglasiti neustavnim i ustavnim, ništa ne može istovremeno biti i zabranjeno i dozvoljeno, niti zakonodavac niti sud niti Vlade ne mogu prosuđivati kada bi se neka norma Ustava primijenila, a kada se ne bi", poručio je Smerdel.

"Taj dokument nije riješio ništa. To Vijeće je formirano u skladu s pravilom "ako hoćeš odgoditi, formiraj odbor", a tako je napravljena i selekcija pravnika - da ljudi budu skloni kompromisu", komentirao je.

Smatra i da će, s obzirom na podijeljenost koju je do sada izazvao, vrlo brzo doći do reakcije izvana i da ćemo se opet naći u nevolji s time.

Istaknuo je i kako se još jedna stvar zanemaruje u raspravi da li naš Ustav određuje našu državu kao antifašističku. "Svaka država koja ima ustav je antifašistička jer niti jedna antifašistička država nije imala ustav", naglasio je Smerdel.