Da smo prije mislili na obnovljive izvore energije bi li nam računi sada bili manji ili još i veći te ulaže li se u njih zbog ljubavi prema ekologiji ili novcu? Više doznajte u prilogu Informera.

Galerija Edo Jerkić Vjetrenjača Vjetrenjača - 2 +4 Solarni paneli

Divljanje, skakanje, dramatičan i nezaustavljiv rast u posljednje su vrijeme postali stalni epiteti uz cijenu plina. Gdje su u ovoj priči obnovljivi izvori energije?

Vezani članci Cijene goriva Građane dočekale nove cijene goriva Andrej Plenković Plenković: "Odluka je donesena. Ne znači da će doći 100.000 vojnika pa onda ići u Ukrajinu. Milanović će morati objasniti zašto je protiv"

Sačuvani su u prirodi i njih se ne može potrošiti. Sunce, voda, vjetar, pa i biomasa te geotermalna energija obnovljivi su izvori energije. Na jedrima europske zelene politike zaplovila je i Hrvatska, no je li stigla dovoljno daleko?

''Trenutno koristimo poprilično puno električne energije obnovljivaca u Hrvatskoj. Međutim, potencijali su još puno veći. Mi trenutno u tom energetskom miksu, zbog nasljeđa hidroelektrana, imamo više od 30-40 posto, ovisno kakva je koja godina. Imamo već dosta vjetroelektrana na mreži, desetak posto su solarne elektrane koje rastu jako brzo. Praktički ih je teško pratiti koliko rastu jer krovovi se događaju svaki dan'', ističe Edo Jerkić, direktor konzultantske tvrtke za obnovljive izvore energije.

No prostor za napredak je velik, sljedeće desetljeće bit će obilježeno obnovljivim izvorima energije, naglašava Jerkić.

''Ono što već svi znamo da je u Hrvatskoj dostupno su svakako sunce, koji je primarni izvor, i fotonaponska tehnologija koja je u zadnjih deset godina sazrela toliko da je postala najjeftinija energija na tržištu, a jako je modularna. Može se raditi u izvedbama od toga da zadovoljavate svoje potrebe na kući s nekakvih 5 do 10 kilovata do toga da radite velike elektrane na krovovima od nekoliko megavata, primjerice na šoping centrima i slično, pa do toga da radite velike elektrane na tlu, koje onda proizvode za cijelu mrežu'', dodaje.

I vjetroelektrane su isplative

Uz sunce, odnosno solarnu energiju, vjetroelektrane su na drugome mjestu.

''U kontekstu povećanja cijena energenata ono što je jako bitno za kućanstva, a kroz novi Zakon o tržištu električne energije ista se situacija omogućava i u zgradarstvu i svakako za poduzetnike koje imaju svoje objekte, jest koristiti fotonaponsku energiju na krovovima. Trenutno je jako isplativa, u svega nekoliko godina, i štiti od visokih cijena energenata'', kazao je Jerkić u razgovoru s novinarkom Informera Martinom Marčinko.

Promatramo li Hrvatsku kao cjelinu dolazimo do oksimorona. Kontraintuitivno najbolji smo na području sjeverozapadne Hrvatske.

''Zato što je ovdje poduzetnički duh i razvoj malo napredniji. Imamo puno firmi, ima suvisle industrije i tu se najbrže i najviše toga dešava'', objašnjava Jerkić.

No uslužni sektor, poput trgovačkih centara, i u ostatku Hrvatske počinje se buditi. Većinom zbog već spomenutih rasta cijena energenata. Jerkić je odgovorio i na pitanje da smo prije mislili na obnovljive izvore energije bi li nam sada bilo lakše podnijeti energetska previranja.

''Nije to samo pitanje plina, to je pitanje i cijene električne energije čije povećanje građani još ne osjete, ali industrija itekako osjeća, ali osjetit će i građani jer se to ne može braniti vječno. Da, naravno da je odgovor da se na to moglo ranije utjecati s većim i boljim ulaganjima u obnovljive izvore energije nego što smo do sada imali''.

Jesu li obnovljivi izvori krivci za poskupljenja?

Međutim, postoji i mišljenje kako su upravo obnovljivi izvori energije jedan od krivaca za poskupljenje i plina i struje.

''Činjenica je da onog trenutka kada vi određenu tehnologiju počinjete napuštati da ona postaje sve skuplja. Evo primjer je recimo ako danas želite kupiti floppy disk i pogon za diskete koji se na USB spaja na kompjuter ili stari gramofon i pogledajte koliko to košta. No tu se možemo povezati na onu izjavu da ni kameno doba nije prestalo jer je nestalo kamena. Mi smo na obnovljive izvore u početku počeli prelaziti zbog činjenice da su oni ekološki prihvatljiviji i prije svega u Europi radi energetske sigurnosti'', vjeruje Jerkić.

No da razjasnimo - ulaže li se u obnovljive izvor energije iz ljubavi prema prirodi ili novcu?

''Ja bih rekao da ulaganje u obnovljive izvore energije nikada nije bilo motivirano samo ekologijom. Uvijek je bilo motivirano i zaradom. U 20. stoljeću, možda ne posljednjih deset godina, energetika je bila usko vezana za financiranje javnih organizacija, no nakon 2000. godine dogodio se taj preokret i danas većina kapitala za proizvodnju energije dolazi iz privatnih izvora. Mi tu imamo cijeli set priče od ekologije do tehnologije, do ekonomije'', zaključio je.

EU je digitalno propisao da države trebaju imati barem petinu udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. Prema posljednjim podatcima Hrvatska je na 28,5 posto, uglavnom zbog hidroelektrana.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju