Nakon što se početkom godine srbijanski premijer Ivica Dačić u jednom intervjuu založio za osnivanje Balkanskog vijeća, koje bi osnažilo međusobnu suradnju u zemljama regije, sve se češće spominje mogućnost formiranja svojevrsne nove Jugoslavije, ponajprije u ekonomskom smislu.
Pročitajte i ovo
Tome u prilog ide i relativno nova praksa održavanja zajedničkih sjednica vlada država na zapadnom Balkanu, za koje neki tvrde da bi mogle postati okosnica razvoja regije, s obzirom da se Europska unija barem do 2020. godine nema namjeru širiti na ovim prostorima.
>> Dačić bi sa susjedima osnovao Balkansko vijeće: Zajedno ćemo biti jači!
Sjednice vlada Srbije i Republike Srpske bile su do prije nekoliko mjeseci jedinstven regionalni forum. No, kako piše Deutsche Welle, na inicijativu Beograda zajedničke sjednice bi mogle postati uobičajeni način bilateralne suradnje sa svim državama bivše Jugoslavije.
Srbijanska je vlada za početak prošlog mjeseca u Beogradu zajednički zasjedala s vladom Makedonije, a već je dogovorena nova zajednička sjednica Skopju. Tom je prilikom premijer Ivica Dačić iznio inicijativu da se regija ujedini oko zajedničkih interesa po modelu Skandinavije ili baltičkih zemalja.
Tu ideju, prema Deutsche Welleu, ne odbacuju ni analitičari jer smatraju da je to jedina šansa za zemlje bivše Jugoslavije. Doduše, većina ih u skupini država ne spominje Hrvatsku, ali je nitko izrijekom ni ne isključuje.
Krajnji cilj je ekonomska integracija
Ekonomist iz Zagreba Damir Novotny kaže da ovdje niko ne aludira na bivše političke formacije, već se ide na nove koncepcije razvoja poput baltičkih zemalja: 'Krajnji cilj je da ta integracija oživi u ekonomiji, da se stvore radna mjesta i da se te zemlje nađu u EU. To je i cilj EU i zbog toga se takvi sastanci sada počinju održavati', kaže Novotny.
Da su ekonomski čimbenici najinteresantniji, smatra i direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić. 'Kada je u pitanju bivša Jugoslavija, Slovenija i Hrvatska pokušavaju uhvatiti korak, ali je tu naglasak na Albaniji, Kosovu, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini jer je to noseći element energetske sigurnosti. Ovdje je borba za zapadni Balkan', kaže Janjić.
'Sve države bivše SFRJ konačno shvatile da su upućene jedna na drugu'
Politička analitičarka Tanja Topić iz Banja Luke kaže da su sve zemlje bivše SFRJ konačno shvatile koliko su upućene jedna na drugu i koliko su male u odnosu na druge zemlje i njihove ekonomije. 'Postojanje EU je i regionalna suradnja, a mislim da taj pakt neće biti nešto što bi moglo ugroziti neke osnovne temelje tako da mislim da ima smisla da se ojača ekonomski prostor bivše Jugoslavije', smatra ona.
Direktorica crnogorskog tjednika Monitor Milka Tadić Mijović kaže da je to dobra inicijativa jer ima puno neriješenih problema između zemalja. 'Ali mnogo značajniji od te forme je sadržaj. Naše zemlje imaju neke zajedničke probleme, a to je prije svega pitanje suočavanja sa zločinima s kojima se mnoge od naših zemalja nisu suočile. I druga stvar je pitanje organiziranog kriminala i korupcije.'
'Na pomolu je nova Europa'
Dušan Janjić smatra da je na pomolu Europa koja bi bila sastavljena iz više federacija i da zemlje bivše Jugoslavije tu imaju šansu: 'I da je sigurno da će se zemlje bivše Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija naći u toj balkanskoj federaciji 2020. Što će biti s Hrvatskom to je stvar same Hrvatske, ali mislim da ekonomski interesi Hrvatsku ipak vraćaju u okrilje bivše Jugoslavije.'
Deutsche Welle zaključuje kako je očigledno da je na pomolu neki novi vid suradnje zemalja regije koji bi trebao učvrstiti njihove ekonomske veze kako bi djelovali kao jedna cjelina. Hoće li nova ekonomska struktura, koja svakako neće biti amnestirana od političkih primjesa, podsjećati na bivšu Jugoslaviju, trebalo bi biti poznato nakon definiranja načina suradnje i konkretnih projekata ovih zemalja.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
