Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Prema procjeni Europske komisije, Hrvatska je ispunila preostalih10 kriterija, od kojih se najvažnija tiču poglavlja 8, 23 i 24, odnosno tržišno natjecanje, pravosuđe i temeljna ljudska prava te pravda, sloboda i sigurnost.


Nakon godina pregovora i monitoringa, Europska komisija podnijet će pozitivno izvješće o Hrvatskoj u kojem će stajati da je naša zemlja ispunila svih preostalih 10 kriterija, kaže neimenovani izvor.

Dogovor sa Slovenijom

Vezani članci Slika nije dostupna Westerwelle: Nije bilo olakšica za Hrvatsku Slika nije dostupna Pritisak iz Bruxellesa: Hitno pronaći rješenje za Ljubljansku banku!

Europska komisija smatra da je bitan bio i dogovor sa Slovenijom te ga pozdravljaju. Njemačka koja nije ratificirala hrvatski pristupni ugovor s EU-om, čeka izvješće, a prema raspoloživim informacijama neće raditi veće probleme oko ratifikacije.

>> Njemački parlamentarac:'Planiramo tražiti monitoring Hrvatske nakon ulaska u EU'

'Proces je ireverzibilan'

'Komisija ne kaže da je situacija u Hrvatskoj kada je posrijedi borba protiv korupcije i organiziranog kriminala apsolutno savršena, potrebno je nastaviti s tim procesima, ali vjerujemo da je Hrvatska postigla jako puno, da postoje rezultati. Mi potičemo Hrvatsku da nastavi u tom pravcu i da pokaže kako nema opuštanja jednom kada uđe u EU. Računamo na njihov osjećaj odgovornosti da će nastaviti u tom pravcu', rekao je izvor.

'Vjerujemo da je proces pregovora s Hrvatskom bio solidan i vjerodostojan i kada smo zaključili da se pregovori mogu zatvoriti bili smo uvjereni da je Hrvatska dosegnula onu točku s koje nema povratka natrag, da je proces ireverzibilan', rekao je izvor objašnjavajući razloge zašto Komisija ne želi postpristupni monitoring kakav još i danas imaju Bugarska i Rumunjska.

Hrvatski građani i političari trebaju, kaže izvor, biti svjesni da to nije kraj procesa. Unaprijediti naime, treba poglavlje koje se tiče pravosuđa, korupcije i organiziranog kriminala. Hrvatska neće dobiti nikakav dodatni monitoring što se toga tiče, ali prema prijedlogu povjerenice Cecilie Malmström monitoring bi se trebao provoditi među svim zemljama članicama te on biti objavljen u drugoj polovici ove godine.

Antikorupcijski monitoring za sve članice EU

Međutim, još nisu jasne kakvim će sankcijama biti podvrgnute države za koje antikorupcijski monitoring pokaže da su prekršili potpisane kriterije. One bi, pretpostavlja se, mogle biti ili blagi prijekor ili 'nuklearna bomba' - privremeno uskraćivanje pogodnosti koje nudi članstvo.

Osim pravosuđa, Hrvatska treba još posebnu pozornost obratiti na poglavlje 8 koje se odnosi na brodogradilišta, a izvor se nada da će restrukturiranje završiti do datuma pristupanja 1. srpnja.

Šengenski prostor

Valja podsjetiti i da bi Hrvatska trebala ući u šengenski prostor 2015. godine, ali prije toga će Europska komisija podnijeti izvješće kako za Hrvatsku tako i za ostale članice EU koje još nisu u šengenskoj zoni. Iako su članice Eu, Bugarska i Rumunjska još uvijek nisu dio šengenskog prostora.

Povjerenik za proširenje Štefan Fuele predstavit će sutra u Zagrebu na posebnoj, za tu prigodu organiziranoj, sjednici hrvatske vlade završno izvješće o monitoringu za tri najteža poglavlja europske pravne stečevine. U tom izvješću od 15 stranica, Komisija će potvrditi da je Hrvatska ispunila svih 10 zadaća, koje su identificirane u Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu koje je objavljeno u listopadu prošle godine. Tih 10 zadaća spadaju u tri najteža poglavlja europske pravne stečevine - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost.

Pretpristupni monitoring

Hrvatska je prva zemlja za koju je uveden mehanizam pretpristupnog monitoringa, kojim se nadzire ispunjavanje obveza od potpisivanja pristupnog ugovora do stupanja u članstvo. Na taj način Europska unija se osigurava da zemlja uđe potpuno spremna, bez potrebe da se nad njom provodi nadzor i nakon što postane članica, kao što je to i danas slučaj s Bugarskom i Rumunjskom.

Iako je i u posljednje vrijeme bilo izjava da se i za Hrvatsku uvede postpristupni monitoring, takve ideje nemaju izgleda za prolazak jer su sam proces pregovora, kao i pretpristupni monitoring osmišljeni tako da zemlja bude u potpunosti spremna za članstvo, bez potrebe za dodatnim nadzorom i nakon pristupanja.

Nizozemska je dosad završila pola procesa ratifikacije, u Belgiji je ugovor ratificiralo 6 od 7 parlamenata, Njemačka je najavila da će ratifikacija biti završena početkom lipnja, a Slovenija da će ugovor ratificirati 2. travnja

Pusić: RH očekuje 'u punoj mjeri pozitivno' izvješće o monitoringu

'Očekujemo u punoj mjeri pozitivno izvješće, jer znamo sami što smo rješavali - pitanje pograničnog režima sa zemljama susjedima koje nisu članice, pitanje brodogradnje za čije rješavanje smo dobili pohvalu od potpredsjednika Europske komisije zaduženog za politiku tržišnog natjecanja Joaquina Almunie i pitanje slovenske ratifikacije i odnosa sa Slovenijom', rekla je ministrica Vesna Pusić pred sutrašnju posebnu sjednicu vlade na kojoj će povjerenik Europske komisije za proširenje Štefan Fuele predstaviti izvješće. 'Ispunili smo sve obveze definirane u deset točaka i očekujemo zeleno svjetlo', rekla je ministrica.

Što se tiče prijevoda pravne stečevine, on će biti gotov puno prije prvog srpnja, najavila je ministrica dodajući da je u odnosu na listopad prošle godine utrostručen broj prevedenih stranica mjesečno, poboljšana suradnja s europskom stranom te da je sad jasnija slika što su prioriteti.

Vezano pak za količinu novca koji je od strane Unije predviđen za Hrvatsku, ministrica Pusić je među ostalim istaknula kako su osnovni cilj dva velika projekta - projekt mosta za Pelješac te projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina. Također, predviđen je i niz prometnih projekata, kao i onih infrastrukturnih po općinama i gradovima, navodi se u priopćenju.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook