"Ovo je vrlo opasno političko stanje s vrlo opasnim političkim implikacijama", kazao je Ivanić na tiskovnoj konferenciji u Banja Luci reagirajući na odluku koju je u petak objavio njegov bošnjački kolega u državnom vrhu Bakir Izetbegović o podnošenju zahtjeva za reviziju presude kojom je ICJ prije deset godina utvrdio da nekadašnja SR Jugoslavija, odnosno Srbija kao njena pravna sljednica, nisu odgovorne za genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine.
Pročitajte i ovo
Bio je to ishod dugogodišnjeg postupka po tužbi protiv SRJ koju je BiH podnijela još 1993. godine. Sudskim je pravorijekom ostavljena mogućnost revizije presude u razdoblju od deset godina ukoliko se pojave nove činjenice koje su bile nepoznate u vrijeme donošenja prvobitne presude i koje su bitne za dokazivaje navoda iz tužbe. Taj rok istječe 26. veljače.
Odluku o pokretanju mehanizma revizije Izetbegović je obrazložio tvrdnjom kako su u proteklim godinama prikupljeni novi važni dokazi kojima se može potvrditi umiješanost režima Slobodana Miloševića u rat u BiH. Kazao je kako je na prikupljanju dokaza i sastavljanju priziva na presudu iz 2007. godine radio tim međunarodnih pravnih stručnjaka a među njima je bio i David Scheffer, nekadašnji američki veleposlanik zadužen za pitanja ratnih zločina u administraciji Billa Clintona.
Izetbegović nije ulazio u potankosti sadržaja zahtjeva za revizijom naznačivši tek kako su "kamenčići u mozaiku", odnosno nove činjenice na kojima se on temelji proistekle iz onoga što se doznalo tijekom suđenja Ratku Mladiću pred Međunarodim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
"Revizija nema ni teoretsku šansu da prođe", ustvrdio je pak Ivanić koji drži kako je od samog podnošenja zahtjeva za reviziju presude znatno opasnije to što je, kako je ocijenio, bošnjačka strana pritom posegnula za izvaninstitucionalnim djelovanjem rušeći na taj način mehanizam odlučivanja kakav je ustrojen Daytonskim sporazumom.
Pojasnio je to konsatacijom kako nijedno tijelo vlasti nije odlučivalo niti je formalno stalo iza pokretanja postupka revizije pa tvrdi da je to dokaz da je bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) uspostavila paralelne strukture vlasti u BiH na što sada valja dati politički odgovor.
"To je najveći udar na daytonsku BiH", tvrdi Ivanić i kaže kako je poistovjećivanje BiH s jednim narodom iznimno opasno.
Kazao je da je sada nužna "hladna glava", ali da se mora reagirati.
Najavio je da će osobno poslati pismo ICJ-u kako bi sud izvjestio da revizija nije odluka BiH nego "neformalne skupine ljudi s ciljem izazivanja krize", a slično će upozorenje poslati i državama članicama Vijeća za provedbu mira u BiH.
Ocijenio je da u sadašnjim okolnostima srpski dužnosnici ne trebaju napuštati svoje dužnosti na državnoj razini te bi trebali nastaviti obavljati redovite zadaće, no uvjeta za održavanje sjednica nema pa ih treba odgoditi sve dok se cijeli postupak ne vrati u tijela vlasti BiH s ciljem "obrane Daytona".
"Treba nam jasna poruka da je ovakvo kršenje koncepta BiH nedopustivo", kazao je Ivanić najavljujući kako će sve biti jasnije nakon konzultacija među političkim strankama iz Republike Srpske koje se očekuju početkom sljedećeg tjedna.
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak pridružio se oštrim kritikama na račun bošnjačkih političara zbog odluke o pokretanju revizije presude protiv Srbije.
"Izetbegović i ostali bošnjački političari snose odgovornost za krizu jer su i pored protivljenja Srba i Hrvata odlučili ići u reviziju presude", izjavio je Crnadak u subotu.
Ocijenio je kako je to uvod u razdoblje koje će obilježiti dodatna nestabilnost u regiji i jačanje nepovjerenja.
Dačić: Odluka o zahtjevu za reviziju presude opasna
Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić ocijenio je u subotu da je najavljeni zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije “opasan i nepotreban”.
Dačić je za RTS ustvrdio da se ne radi o “tužbi BiH, već tužbi bošnjačkog političara Bakira Izetbegovića” upozorivši da će taj potez imati “velike posljedice po bilateralne odnose i “ izazvat će destabiliziranje čitave regije”.
“Pred ICJ-om se tuže i sude države i Srbija nema namjere sudjelovati u procesu u kojem je strana ona koja nema to pravo, predstavnik samo jednog naroda i to možda ne čitavog konstitutivnog naroda BiH, čak ni čitavog entiteta", kaže Dačić.
On je objasnio da je po stručnim tumačenjima riječ o novom postupku što bi značilo da je za njega potrebna nova odluka države koja tuži a u ovom je slučaju nema "jer su i pripadnici Srba i Hrvata protiv nje".
Dačić je naveo i da nema novih dokaza potrebnih za revidiranje presude ICJ-a podsjetivši da je taj sud prije 10 godina presudio da Srbija nije počinila genocid u BiH niti pomagala u njegovom činjenju.
Tvrdeći da su zahtjevi za reviziju veoma rijetki i mahom se odbijaju Dačić je dodao da će se u slučaju prihvaćanja takvog zahtjeva Srbija “aktivno uključiti u sudski postupak i iznijeti dokaze koji govore suprotno”.
Konstatirajući da je vođenje novog procesa pred ICJ-om ne samo skupo već i opasno Dačić je naveo da je takav primjer bio i s Hrvatskom.
"To je bio slučaj i s Hrvatskom. Ja sam predlagao tadašnjem premijeru Milanoviću da odustanemo od tužbi pošto smo jedni druge tužili. On to nije htio prihvatiti iz političkih razloga. Prošli put kada je BiH tužila Srbiju, to je suđenje trajalo više od 10 godina. Možete onda zamisliti da će to biti glavna tema u našim odnosima u narednim godinama", zaključio je Dačić.
Na savjetovanju, koje je u petak 17. veljače održano u Sarajevu pod pokroviteljstvom bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, odlučeno je da će Bosna i Hercegovina podnijeti zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde u Haagu po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid.
“Smisao revizije je u utvrđivanju istine o ulozi tadašnjeg režima Republike Srbije u sudski dokazanom zločinu genocida nad Bošnjacima i izraz obaveze prema žrtvama genocida", zaključeno je na tom savjetovanju u sarajevskoj Vijećnici.
(Hina)
