"Najviše našeg novca otišlo je na sanaciju banaka, a ne na subvencije u poljoprivredi"

„U medijima se može čuti kako je od 1990. do danas najviše novca, 40 milijardi kuna, otišlo na subvencije u poljoprivredi te 32 milijarde na brodogradnju. Međutim, analiza koju je načinio naš stranački Obor za gospodarstvo pokazala je da je bankarski sektor taj na kojeg je potrošeno najviše novca hrvatskih građana”, rekao je Lovrinović na konferenciji za novinare u Hrvatsko saboru.

Pročitajte i ovo Pitanje Uljanika Ministar Darko Horvat za Dnevnik Nove TV otkrio imena četiri potencijalna investitora u Uljanik "Radnicima ponuditi otkup za 1 kunu" Lovrinović: "Ne povuče li Vlada državnički potez, stečaj Uljanika je izvjestan"

U vrijeme sanacije bankarskog sustava potrošeno je, kaže, 65 milijardi kuna na sanaciju dok su prodane stranim bankama za oko pet milijardi. „Dakle 60 milijardi kuna poreznih obveznika otišlo je za sanaciju banaka i to nadmašuje iznose koji su otišli u poljoprivredu i brodogradnju”, ističe Lovrinović.

Nova politika subvencija

Stranka Promijenimo Hrvatsku zalaže se za novu politiku subvencija i novi model uvođenja poslovne obavještajne službe 'business intelligence'.

„Ako govorimo o Uljaniku ili Petrokemiji dovoljan je jedan ekspert za to područje koji će imati na uvid sve dokumente koji kolaju u kompaniji. Ako novac poreznih obveznika ide na nešto na što ne smije, tiho će o tome izvijestiti centralu”, navodio je kao primjer Lovrinović dodajući da na taj način rade Njemačka i Francuska.

Javnosti je, tvrdi, gotovo nepoznato da su hrvatske vlade od 2008. do danas svake godine po državnim kreditima i obveznicama plaćale bankama oko 10 milijardi kuna godišnje. „Sve se to događalo u vrijeme kada je najveći broj zemalja EU imao kamatne stope gotovo nula”, ističe Lovrinović.

Hrvatske vlade su, kaže, proteklih 10 godina iz proračuna bankama za kamate na državni dug uplatile 84,8 milijardi kuna, a prosječna kamatna stopa na taj dug je bila oko šest posto.

„Hrvatske su vlade proteklih 10 godina tako subvencionirale bankarski sektor i nepotrebno u tom razdoblju platile 42,4 milijarde kuna kamata. Ako na 60 milijardi subvencija za sanaciju dodamo 42,4 milijarde nepotrebno plaćenih kamata na kredite i obveznice države dobijemo iznos od 102,4 milijarde”, izračunao je Lovrinović. Taj je iznos,kaže, puno veći od ukupnih subvencija u brodogradnji, poljoprivredi...

Uz drastično 'rezanje' kamata i promjenu politike subvencija Promijenimo Hrvatsku se zalaže i za oporezivanje imovine banaka, kako bi se, poručuju, novac tog privilegiranog sektora iskoristio za poticanje proizvodnje.

Vlada ne zna kako riješiti problem Uljanika

Na pitanje kako bi trebalo riješiti pitanje Uljanika, Lovrinović je uzvratio kako „Vlada nema pojma kako bi to riješila” kao i da je do sada u Hrvatskoj na djelu bilo čisto političko restrukturiranje.

„Ova vlada i premijer čekaju raznorazne migove i upute iz Bruxellesa. Ne vodi se tako nacionalne ekonomija. Oni više vode brigu o europskim izborima”, ustvrdio je Lovrinović.

Sasvim je, kaže, jasno da ne mogu sva brodogradilišta opstati. „Mora se provesti integralno restrukturiranje – restrukturiranje proizvodnog programa, financijsko restrukturiranje, restrukturiranje uprave i organizacije, pravno restrukturiranje”, iznio je Lovrinović svoju viziju rješenja problema Uljanika. (Hina)