Vaša Ekselencijo, Vi ćete predvoditi napore na jačanju ekonomske unije. Smanjenje ekonomskih neravnoteža među zemljama članicama je ključno za ostvarivanje tog cilja. Kako ćete pomiriti to s pozivima nekih članica za smanjenjem proračuna za koheziju?
Pročitajte i ovo
U Europskoj komisiji smo svjesni rasprava u Vijeću gdje niz članica inzistira na manjem ukupnom EU proračunu, što će sigurno imati negativne posljedice na kohezijsku politiku. Sa stajališta Europske komisije, smatramo da je prijedlog koji smo iznijeli bio balansiran.
Naravno, shvaćamo da Brexit ostavlja rupu u EU proračunu jer je Velika Britanija bila među najvećim neto uplatiteljima. Pokušavamo pokriti tu rupu i s određenim rezovima u tradicionalnim politikama kao što su poljoprivreda i kohezija. Također, uzimamo u obzir potrebe novih politika, novih prioriteta.
Zato kažemo da trebamo nešto viši iznos EU proračuna u odnosu na bruto nacionalni dohodak EU. Za usporedbu, trenutačni višegodišnji financijski okvir je, uključujući europski razvojni fond, 1,03 posto bruto nacionalnog dohotka EU, a prijedlog Komisije je 1,11 posto.
Hrvatska želi ući u Eurozonu. Kako ocjenjujete napredak Hrvatske i što je još potrebno napraviti?
Mi to podupiremo i prvi praktični korak je pristupanje tečajnom mehanizmu 2. Za to, prošlog ljeta Hrvatska je došla s nizom obveza koje treba provesti kako bi se osigurala pozitivna odluka o pristupu Hrvatske ERM2.
U bliskoj smo vezi s hrvatskim vlastima oko toga i napredak u implementaciji tih obveza je dobar i nadam se da ćemo moći objaviti službenu ocjenu napretka već u prvoj polovici ove godine, što bi moglo dovesti do pozitivne odluke o ERM2 već sredinom godine.
Misija koju Vam je povjerila predsjednica Europske komisije je "Gospodarstvo u interesu građana". Međutim percepcija javnosti je da gospodarstvo funkcionira uglavnom u interesu bogatih. Može li gospodarstvo stvarno djelovati u interesu svih i kako to postići?
Europska komisija već niz godina dosta pozornosti pridaje ne samo da imamo ekonomski rast u EU, već i da je inkluzivan. Dakle, mnogo naglaska stavljamo na smanjenje nejednakosti prihoda i siromaštva. Zato smo predložili niz inicijativa u socijalnom području, uključujući europski stup socijalnih prava, koja su tu baš kako bi se osiguralo da koristi ekonomskog rasta osjete svi Europljani.
Klimatske promjene su među najvećim izazovima za čovječanstvo. Gospodarstvo u interesu građana, osim socijalne uključivosti, mora paziti i na zaštitu okoliša, ali to je često skupo. Mogu li se spojiti ti elementi?
Napravili smo neke procjene tranzicije prema ugljičnoj neutralnosti na gospodarstvo i zapravo procjena je da će imati umjereno pozitivni utjecaj na gospodarstvo. S jedne strane će pogoditi određene poslove i sektore, poput rudnika ugljena koji se često spominju i moramo pomoći tim ljudima i tim regijama, ali s druge strane, zelena ekonomija će stvoriti mnoga nova radna mjesta i prilike za ekonomski rast.
Dakle, ako tu tranziciju napravimo kako treba, to čak može biti korisno za gospodarstvo i omogućit će Europi da bude predvodnik u inovativnim zelenim tehnologijama i tako održi konkurentnost.
Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr
