Ulazak Hrvatske u eurozonu i schengenski prostor teme su o kojima je Plenković razgovarao s novinarkom francuske televizije France24. Rekao je da je njegova Vlada uspjela ostvariti dva strateška cilja.
"Prvi je bio ulazak u eurozonu, a drugi u schengenski prostor", kazao je. "Sada smo jedna od petnaest zemalja koje su istovremeno članice NATO-a, Europske unije, Schengena i eurozone. Ne možete biti više u srcu Europe!", dodao je Plenković.
Smatra da je u zadnjih deset godina napravljen gospodarski i socijalni napredak, a pohvalio se i ulaganjima u infrastrukturu.
Ulazak u eurozonu
Europa bilježi veliku inflaciju, no Plenković smatra da ulazak u eurozonu nije izazvao hiperinflaciju.
"Naš put u eurozonu započeo je u jesen 2017. To je vrlo detaljan, vrlo koherentan proces, koji je Vlada provela uz suradnju Hrvatske narodne banke. Zadovoljili smo sve kriterije", rekao je Plenković.
"Ono što se, nažalost, dogodilo nakon 1. siječnja je da su neki naši gospodarski subjekti iskoristili to vrijeme za podizanje cijena pojedinih proizvoda i usluga. Vlada je brzo reagirala i pokrenula inspekcijski nadzor. Naša uloga i uloga nevladinih udruga je da zaštitimo potrošače", rekao je Plenković.
Pročitajte i ovo
Navodi i kako je ruska invazija na Ukrajinu, s energetskom krizom, krizom cijena hrane i inflacijom, na neki način poremetila put koji je bio dobro iscrtan i trebao se dogoditi bez ikakvih problema.
Plenković dodaje da će, prema podacima kojima raspolaže, inflacija u Hrvatskoj u 2022. godini biti 10 posto, što je gotovo jednako inflaciji u eurozoni gdje je inflacija 9 posto.
"82 posto turista iz schengenskog prostora"
Nije skrivao oduševljenje ulaskom u schengenski prostor, golemi prostor u kojem je slobodno putovanje omogućeno za više od 400 milijuna ljudi.
"82 posto turista u Hrvatskoj dolazi iz zemalja koje su već u schengenskom prostoru. Dakle, očekujemo ekonomsku korist od tog slobodnog kretanja", rekao je Plenković.
Hrvatska je time postala vanjska granica Europske unije na zapadnobalkanskoj ruti kojom se kreću ilegalni migranti.
"Odgovornost je važna. Mi smo spremni, već smo se pripremili. Imamo više od 6500 policajaca koji provode kontrole. Financirali smo tehničku opremu kako bismo bili spremni za provjeru i sprječavanje ilegalnih migracija. Vjerujem da će Hrvatska biti jaka na istočnoj granici", rekao je.
Obuka ukrajinskih vojnika
Razgovor nije prošao bez pitanja o odbijanju obuke ukrajinskih vojnika. Plenković je podsjetio da je to odluka saborske većine te da su njegova vlada i stranka bile za solidarnost i pomoć Ukrajini.
"Hrvatska je već puno pomogla Ukrajini - na politički, diplomatski, gospodarski, tehnički, humanitarni način i primila ukrajinske izbjeglice. Uvijek nam je cilj bio koherentna, jedinstvena politika, usklađena sa zemljama Zapada", rekao je.
"Neki naši zastupnici, osobito iz oporbe, a i predsjednik su bili protiv toga. Mislim da je to vrlo loš izbor, vrlo negativan", zaključio je Plenković.
