Samoinicijativno i proaktivno djelovanje tvrtki van zakonskih okvira spada u segment društveno odgovornog poslovanja. Njegove su karakteristike odgovornost određenog poslovnog subjekta prema zajednici, ali i pojedincu. No je li ovakav način promišljanja, ali i rada, obvezatan?
"Može netko biti primoran zato što to konkurencija radi, ali mislim da bi to vrlo brzo bilo prepoznato kao nekakav lažan osmijeh ili kao nekakva lažna sreća. Naš cilj je uvijek bio usmjeren ka društveno odgovornom poslovanju", rekao je Marin Rogić, vlasnik tvrtke za proizvodnju kišobrana.
"To vam je, na primjer, kao da imate neki brod pa jedra usmjerite u tom smjeru i čekate povoljan vjetar. Nemoguće je odraditi društveno odgovorno poslovanje u samom startu. Možete kroz nekakve vrijednosti, ideje, dugoročne ciljeve, ali da zaplovite na tom valu, za to je potrebno malo više vremena i puno, puno volje i živaca", dodao je.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Da je njegova tvrtka uspješno zaplovila na valu društveno odgovornog poslovanja, dokazuje i nagrada u tom segmentu.
"Mi ćemo se sve više i više razvijati u tom smjeru. Naravno, kako naša firma raste, kako ćemo imati prostora u dobiti da raste i mogućnost dodane vrijednosti u društveno odgovornom poslovanju. Mi ćemo ulagati u tom smjeru", rekao je Rogić.
Kako započeti s društveno odgovornim poslovanjem?
Za one koji još nisu ulagali ili ne znaju kako, postoji Instituta za društveno odgovorno poslovanje. Savjetnici svojim klijentima formiraju strategije i pomažu oko njihove provedbe. Savjetnica za nefinancijsko izvještavanje Nikolina Markota Vukić ističe da interesa ima, ali i mjesta za poboljšanje.
"Zainteresiranost hrvatskih kompanija je velika. Međutim, još uvijek nedostaje kompanija koje bi uistinu nefinancijskim izvještajima detaljno analizirale svoje rizike, svoje okruženje u kojem djeluju, postavili ciljeve kojima žele doprinijeti kako bi smanjili svoj negativni utjecaj i kako bi zapravo pozitivno doprinijeli društvu i okolišu", rekla je.
Pročitajte i ovo
Nefinancijski izvještaji javno su dostupni dokumenti kojima tvrtke opisuju društveno odgovorni rad. Obveznici ovakvih izvještaja su subjekti od javnog interesa.
"To su velika poduzeća s više od 500 zaposlenika. Naravno, dolaze iz različitih sektora: prehrambenog, naftna industrija i financijske institucije. Međutim, s financijskim institucijama u Hrvatskoj je situacija da većinom izvještavaju na razini grupe i onda nam nedostaje tih, ako bih mogla reći, okolišnih i društvenih utjecaja financijskog sektora u Hrvatskoj", rekla je Markota Vukić.
Pročitajte i ovo
Što su nefinancijska izvješća potpunija, veće su šanse da će tvrtke postići i bolji imidž. On je, ističe Markota Vukić, i dalje jedan od razloga zašto se neki odlučuju na društveno odgovorno poslovanje.
"Međutim, još uvijek unutar kompanija nedostaje ona visoka razina osviještenosti i educiranosti kako bi kompanije to i sustavno implementirale", rekla je.
Prema Europskoj komisiji, društveni poduzetnici proizvode robu ili usluge na inovativan način te ostvarenu dobit koriste za ispunjavanje društvenih ciljeva. Za takav su oblik poslovanja nužne aktivnosti tijekom cjelokupnog životnog ciklusa poslovnog subjekta.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
