S problemom tekstilnog otpada ne suočava se samo Hrvatska nego i čitava Europska unija. Većina otpada, umjesto da se reciklira, završava na odlagalištima ili se spaljuje. Kako osvijestiti građane, ali i promijeniti zakonske regulative da se okrenemo kružnom gospodarstvu istražila je Anita Suknjov.

Galerija Tekstilni otpad sve štetniji za okoliš - 8 Tekstilni otpad sve štetniji za okoliš - 1 Tekstilni otpad sve štetniji za okoliš - 2 +6 Tekstilni otpad sve štetniji za okoliš - 3

Brza moda, odnosno stalna proizvodnja nove odjeće po sve nižim cijenama na koncu je dovela do još većeg povećanja količine odjeće koja se proizvodi, ali i baca. Gledajući na globalnoj razini, godišnje nastaje oko 92 milijuna tona tekstilnog otpada, a očekuje se da će ta brojka do 2030. godine narasti do 134 milijuna.

Vezani članci Bojan Huzanić Majstori, konobari i taksisti ponekad ne izdaju račune: Provjerili smo kolike su kazne i što trebamo poduzeti Nataša Tramišak Informer je proveo dan s ministricom Tramišak: Otkrila je i neke zanimljive privatne detalje

"To je koncept planiranog zastarijevanja, oni namjerno naprave odjeću tako da se što prije mora kupiti nova tako da kombinacijom te percepcije da je nešto zastarjelo i stvarne potrošnje gomilamo otpad za koje stvarno nema potrebe“, kazala je Ana Marija Milousnić iz Zelene akcije novinarki Informera Aniti Suknjov.

"Globalno je modna industrija odgovorna za otprilike deset posto svih stakleničkih plinova i ogromne količine vode potrebne su za proizvodnju i bojanje odjeće što utječe na kompletan ekosustav.

Istodobno kupujemo više odjeće nego ikad ranije, to je proces koji je teško zaustaviti, globalno se samo 12 posto tekstilnog otpada uspijeva reciklirati“, dodala je Jagoda Divić.

Ništa bolja situacija nije ni u Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima za 2019. godinu u Hrvatskoj se jako malo tekstila odvojeno sakuplja, a samim time reciklira i ponovno upotrijebi. Svega dvadeset posto otpadnog tekstila i otpadne obuće se odvaja.

"Trenutno u Gradu Zagrebu prvenstveno nema spremnika više za odvajanje tekstila, te svakako apeliramo da se oni vrate kako bi se tekstilni otpad mogao i odvojeno sakupiti“, pozvala je Milousnić.

Europljani godišnje troše gotovo 26 i bacaju oko 11 kilograma tekstila. Rabljena odjeća može se izvoziti izvan Europske unije, ali se uglavnom spaljuje ili odlaže na odlagalištima. U Hrvatskoj trenutno građani u većini slučajeva nemaju izbora pa otpad najčešće završava u miješanom komunalnom otpadu.

"Tekstilni otpad ima velik negativan utjecaj na okoliš zato što većina tekstilnog otpada završava na odlagalištima ili se spaljuje dok se tek mali postotak reciklira, a također i još prije nego što postane otpad kada ga koristimo i peremo, ako su vlakna napravljena od poliestera tada mikroplastika završava u vodenim tokovima“, dodaje Divić.

Loše gospodarenje otpadom

Kako bi se riješio problem lošeg utjecaja na okoliš, Europska unija želi ubrzati prelazak na kružno gospodarstvo. Tako je Europska komisija prošle godine donijela novi akcijski plan, čiji je cilj razviti inovacije i poticati ponovnu uporabu unutar sektora.

No, potrebno je za sve građane osigurati dostupne spremnike za odlaganje tekstilnog otpada, a nakon toga potaknuti pravilno gospodarenje otpadom.

"Trebamo raditi na osvještavanju potrošača i potrošačica da ne nasjedamo na sve trikove koje nam podvaljuje tekstilna industrija, a to su najčešće percipirano zastarijevanje u smislu ubrzane promjene trendova gdje mi onda smatramo da nešto što imamo više nije IN i onda kupujemo novo bez stvarne potrebe za novim stvarima“, zaključila je Milousnić.

Osim očuvanja okoliša, potrebno je educirati građane da se okrenu održivim poslovnim praksama, ali i podizanju svijesti o narušavanju ljudskih, radničkih i dječjih prava.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju