Galerija
Naša proizvodnja uvelike ovisi o uvozu, a sudeći prema rastu cijena postavlja se pitanje kako će se to odraziti na cijene proizvoda, ali i u konačnici na izvoz.
"Da, jedna od čestih zabluda je da je Hrvatska ovisna samo o uvozu gotovih proizvoda. Ona to nažalost jeste, međutim to je samo dio istine jer pokrivenost Hrvatske izvoza uvozom je 66 posto, što bi značilo da mi u visokoj mjeri uvozimo sve i gotove proizvode, ali i sve komponente svega onoga, što nam je za proizvodnju finalnih proizvoda koji se u Hrvatskoj proizvode, potrebno", rekla je za Informer Milka Kosanović.
Što je utjecalo na rast cijena uvoza?
"Ovisno o kojem segmentu govorimo i koje proizvode promatramo. U segmentu prehrambenih proizvoda ovo je bila jedna od klimatskih najzahtjevnijih godina. Velike su bile suše i to su bili veliki poremećaji na globalnom planu onih zemalja koje su najveći proizvođači poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Prije svega tu mislimo na Brazil, Rusiju, Ukrajinu, SAD i one su imale znatno manje prinosa, što se naravno odrazilo kao jedna velika neravnoteža na svjetskim tržištima i tu prije svega mislimo na žitarice."
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"To se donekle s ovom jeseni stabiliziralo međutim paralelno s time dogodio se porast onih ostalih komponenti koje su također element kalkulacije finalnog proizvoda, u ovom slučaju prehrambenog, ali i ovaj drugi se odnosi na sve druge proizvode, a to su primjerice cijene transporta."
"Do jučer ste imali cijene transporta izvan Europske unije 1000 američkih dolara po kontejneru, danas je to cijena 10,000-14,000 dolara. Sve više je pitanje hoćete li uspjeti svoj kontejner ukrcati na brod po bilo kojoj cijeni, a manje je to zapravo cijena koja je do te mjere narasla i u transportu prouzročila poremećaje."
"Ono zadnje što se dogodilo i što je svakako utjecalo u još jednom valu na cijenu finalnih proizvoda jeste porast cijena energenata. To su prije svega struja, plin i nafta. Kod plina je stanje trenutno najlošije u smislu da stručnjaci ne govore baš optimistično."
"Neki podaci koje imamo jeste da su, uz porast koji je uvjetovan zbivanjima na svjetskim tržištima, u Hrvatskoj dogodio jedan dodatni propust nazvat ćemo ga tako, a to je da su pojedini distributeri krivo procijenili ili naprosto nisu na vrijeme reagirali, pa imate najave i to su nažalost i monopolisti kojima upravlja Vlada, a u nekim slučajevima i jedinice lokalne samouprave koje su najavili poskupljenja i do 300 posto."
"Članice nam svakodnevno javljaju da im električna energija poskupljuje, odnosno dobivaju najave novih Ugovora od 70 do preko 200 posto, to je također veliki problem pogotovo kod malih i srednjih poduzetnika. Veliki poduzetnici na određeni način upravljaju time, imaju svoje modele, međutim kod malih i srednjih poduzetnika za to jednostavno nema kapaciteta. Nema resursa ni financija kao niti kadrovskih i to će svakako biti nešto što će se, ne bih htjela reći dramatično, ali značajno odraziti na cijenu finalnog proizvoda."
S obzirom na količinu davanja koju naši poduzetnici izdvajaju u odnosu na Europske, hoće li to oni moći izdržati?
"Hrvatski poduzetnik se već duži niz godina bori s ozbiljnom konkurencijom i zapravo osim u onim industrijama i onim nišama u kojima je visoko konkurentan u smislu samoga svoga proizvoda, zapravo se onime s čime se njegovi europski konkurent ne nosi. To je gomila davanja, prije svega parafiskalnih davanja za koje negdje u Europi negdje nisu niti čuli. Mi i dalje imamo preko 250 parafiskalnih nameta od kojih se značajan broj nije uopće reducirao. Dakle možemo reći gotovo da nisu niti dotaknuti."
"Uz sve to skupa se jako teško boriti s konkurencijom. Vi morate stići sve svjetske trendove, morate biti najbolji, Vaš proizvod mora biti najbolji u smislu kvalitete interesa potrošača i istovremeno se borite s nekim lokalnim stvarima. Nazovimo ih lokalnim i državnim na koje nemate utjecaje. Tako da tu je prije svega Država pozvana učiniti ono što je u njezinoj moći da se taj fiksni dio, odnosno opterećenje poslodavaca, radikalno smanji. On se radikalno nije smanjio, bilo je više pokušaja i ozbiljnih namjera, međutim to vam se u finalu, kada na kraju mjeseca zbrojite sve račune, baš i ne osjeti."
"Ono što se dogodilo, neki nameti su se smanjili, dok su se drugi istovremeno povećali. Ono što je poduzetniku bitno je da kada podvuče crtu u nešto boljem stanu, poziciji nego što je to bio. Međutim uz sve reformske zahvate to se previše i ne vidi. Zaista je stanje vrlo teško, ali je teško poslovati pod tim uvjetima."
Koji sektori će se naći među najpogođenijima?
"Nema sektora koji ne koristi struju, plin i naftu, bez obzira je li mu to neki primarni energent. Naravno da je prijevoznicima nafta primarni predmet interesa. Međutim svaki poduzetnik mora osjetiti ova tri energenta odnosno njihov udar na svoje poslovanje."
"Ako pogledamo nešto širu sliku, u smislu toga da je dostupnost određenih komponenti koje su za poslovanje pojedinih poduzetnika potrebne, onda bi to svakako bila industrija koja se u velikoj mjeri bazira u svojim finalnim proizvodima ili djelu procesa na mikro čipovima. To je zapravo jedan veliki problem. Vi ste imali prije neki dan najavu slovačke auto industrije da usporava operacije radi nedostatka čipova. Tako da svi oni koji su okrenuti svjetskom dobavnom lancu tim komponentama oni svakako da očekuju određene zastoje."
S obzirom na to da nemamo mlade koji se interesiraju za proizvodnju treba li razmisliti o uvođenju nekih poticajnih mjera?
"Ono što je bitno kod mladih napraviti jeste u što ranijoj dobi mlade ljude osvijestiti o tome da je poduzetništvo jedna jako dobra prilika. Nije svatko dobar materijal za poduzetnika, ali puno je onih koji bi se mogli okušati i vjerujem da bi bili vrlo uspješni. Kada mladi ljudi vide, kada čuju sa svih strana da je nešto teško, da je komplicirano, a zaista u Hrvatskoj jeste komplicirano biti poduzetnik onda je to sigurno demotivirajuće."
"Tako da ne samo za mlade već uopće za ulazak u svijet poduzetništva svakako bi bio značajan poticaj taj da može u tri klika otvoriti firmu, da u tri klika može obaviti neko plaćanje, da ne mora imati toliko papirologije koju u Hrvatskoj imate unatoč brojnim pokušajima da se na poduzetnike tako rastereti, ali za svaki papir vi u konačnici trebate još dodatna tri."
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
