Javnost kratko pamti no svojedobno se ta javnost rugala Tomislavu Karamarku i njegovu inzistiranju na digitalizaciji javne uprave koje nije bilo u programu stranke niti ju je znao obrazložiti.

Galerija


Ipak, stručnjaci kažu da bi digitalizacija samo 10 posto države pogurala BDP za jedan postotni bod. Informer je provjerio kako digitalizacija izgleda na primjeru HŽ-a, vjerojatno najtromijeg sustava u državi.

Vezani članci Zgrade, ilustracija Koliko je korona utjecala na cijene nekretnina u Hrvatskoj? "Zagreb još nije dosegnuo svoj maksimum" Informer: Kako preživjeti koronakrizu? - 5 Kako preživjeti koronakrizu: Ova je hrvatska tvrtka lani zabilježila porast od čak 40 posto

U studenom prošle godine Japanska se željeznica duboko ispričala za veliku neugodnost. Vlak im je krenuo 20 sekundi ranije. Oni su uranili i to samo 20 sekundi i zbog toga su se osjećali dužni ispričati putnicima.

Naši vlakovi ne dođu, a kada kasne i dođu budemo sretni. Zbog toga, modernizacije i niza drugih razloga Hrvatske su se željeznice okrenule digitalizaciji.

''Cilj HŽ Putničkog prijevoza bio je podizanje razine kvalitete usluge uvođenjem više načina na koji korisnici mogu kupiti kartu, omogućavanje kupnje karata od 0 do 24 sata, skraćivanje vremena potrebnog za ispostavljanje karte te automatizacijom cijeloga poslovnog procesa'', odgovorili su iz uprave HŽ putničkog prijevoza elektroničkom poštom ne želeći davati izjavu.

No, itekako voljan za komentiranje cjelokupne situacije je sindikalist Ivan Forgač.

"Što se tiče informatizacije HŽ putničkog prijevoza tu smo dobili, također s političkim diktatom, nabavku i softvera i hardvera od jednog dobavljača koji je složio ugovor sa HŽ putničkim prijevozom gdje u biti šta god je on isporučio, Putnički prijevoz je to morao prihvatiti i platiti, a sve što nedostaje u tom sustavu, a nedostaje mnogo toga, mora se plaćati posebno", rekao je Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara.

Komplicirane procedure

U veljači 2014. godine proveden je javni natječaj, a HŽ Putnički prijevoz potpisao je ugovor o nabavi integriranog sustava prodaje i rezervacije karata. Potpisan je ugovor s tri tvrtke, jednom iz Njemačke, drugom iz Češke i trećom iz Zagreba, u kojoj je jedna od ključnih osoba bio jedan ministar. Sustav ISPRO među ostalim je trebao olakšati rad zaposlenima u HŽ-u.

"Procedure su toliko komplicirane da se rad usporava. Primjerice kondukter pri pregledavanju karti mora svaku kartu skenirati, međutim, kada putnik nema kartu ili ju treba dokupiti onda mora izaći iz te aplikaciju, ući u drugu aplikaciju, tu je rad višestruko usporeniji. Njemu čitav niz putnika prođe. Ne stigne im kontrolirati karte, ne stigne im platiti zato što koristi takav uređaj i sustav", kaže Forgač.

Dok iz HŽ-a poručuju: ''ISPRO sustav pojednostavio je rad osoblja HŽPP-a, osobito u vlakovima jer su do uvođenja ISPRO sustava kondukteri ručno ispisivali karte. Danas je izdavanje karata jednostavnije i brže''.

"Mi to plaćamo i plaćat ćemo ne znam do kada"

Veliki su novci uloženi da bi se takvo što događalo. Riječ je o više od 38 milijuna kuna.

"Uređaji se kvare, baterije se brzo kvare, kvaliteta nije zadovoljavajuća ni hardvera, a softverski paket je poluproizvod ispao kojeg sada Putnički prijevoz da bi išta popravio mora sve posebno plaćati. Naši inženjeri i informatičari ne mogu uopće ući u taj softver. Ugovor je napravljen, po mojem mišljenju, za HŽ putnički prijevoz iznimno štetno i sada to plaćamo i plaćat ćemo ne znam do kada", kaže Forgač.

Što kažu građani?

Digitalizacija podrazumijeva modernizaciju, suvremenost, brz i olakšan pristup i jednostavnost. Je li to slučaj i s digitalizacijom Hrvatske željeznice odlučili smo provjeriti iz prve ruke -  anketom među građanima.

"Dogodi se nekad ujutro, recimo lokacija Dugo Selo-Harmica da uopće nema vlaka koji dolazi ujutro u pet sati", kaže jedan građanin i dodaje da se nikada zbog toga nitko ne ispriča. Jedna sugovornica rekla je da je sve u redu za naše prilike.

Neki su pak mišljenja da su se određeni procesi ubrzali, no manjkavosti ostaju. Tako primjerice ako ste kupili povratnu kartu i unatoč tome što želite prevesti bicikl ili dodatnu prtljagu u samo jednom smjeru platit ćete za oba smjera.

"Prije smo imali bolja rješenja"

"Ono što je najgore u svemu tome- mi smo prije imali bolja rješenja. Sad smo desetke milijuna potrošili za nešto što je problem.
Rješenje bi bilo da se postavi pitanje odgovornosti onim koji su zaključili te ugovore, odobrili, potpisali se da su ti ugovori kako treba. Rješenje je da se njih pita zašto su napravili takvu štetu", kaže Forgač.

Nekada je za relaciju Vinkovci-Zagreb vlakom trebalo dva sata i deset minuta. Danas, 30 godina kasnije, prelazi se za tri i pol sata, a vrlo često i duže.

Cijena vlaka u jednom smjeru na toj relaciji iznosi 120 kuna, a toliko je samo cestarina za taj put automobilom. Željeznice imaju ogroman potencijal koji treba iskoristiti, ne za jednosmjernu kartu za inozemstvo već za prosperitet nas koji ostajemo.