U njima možete popit kavu, raditi na daljinu pa i ručati. Tako izgledaju banke u Americi. S lica mjesta sugovornica nam je objasnila kako to točno funkcionira, a arhitekt iz Zagreba otkrio je koliko moramo čekati da tako što doživimo i kod nas. Priču donosi novinarka Informera Martina Marčinko.

Galerija Informer: Banka - 1 Informer: Banka - 2 Informer: Banka - 3 +2 Informer: Banka - 4

Iako u počecima decentraliziran, američki bankarski sustav centralizirao se osnivanjem FED-a. Sustav je to federalnih rezervi koji je za razliku od europske središnje, ili naše narodne banke, privatna institucija, ovlaštena za regulaciju i kontrolu financijskih i monetarnih institucija i tržišta SAD-a. Međutim, ne govorimo o komparaciji različitih bankarskih sustava već o njihovoj budućnosti. Novi koncepti banaka dodatno se žele približiti klijentima.

Vezani članci Prosvjed nakon intervjua s Igorom Miloševićem Ponovno uhićen serijski silovatelj: Nakon skandaloznog intervjua prijavu protiv njega podnijele novinarke Ženeva, ilustracija Rusi u švicarskim bankama imaju i do 200 milijardi franaka: Zbog sankcija počeo odljev tog novca, otkriveno koja im je nova "sigurna oaza"

Stručnjakinja za marketing iz Ivana Validžić javila se iz New Yorka i potvrdila kako poslovnice danas nemaju baš puno veze sa starinskim tipom banaka na kakav smo mi navikli.

"To je banka u koju ti ulaziš, ali nemaš osjećaj da si unutar banke, osim što vidiš bankomate sa strana, no tako može biti i bilo gdje drugdje. Mene je zapravo iznenadila količina posjećenosti. Možeš doručkovati i popiti kavu ujutro, odraditi sastanak s klijentom. Dosta se baziraju na klijentima koji imaju start up-ove pa možda uopće nemaju prostor ureda'', kaže Ivana te potvrđuje kako se nakon doručka može dogovoriti kredit.

"Zanimljivo mi je ovdje kada razgovaram s ljudima i pitam ih idu li i dalje u banku da sam primijetila da i dalje ima stvarno velik broj ljudi koji ide u fizičku poslovnicu. Možda je to povezano i s tim što zarađuju novac negdje, ne ide direktno na račun, pa moraju ići depozit ostaviti ili možda takve usluge koje ne možeš napraviti internet bankarstvom'', prepričava Ivana Validžić.

Kako smo već naveli riječ je o Americi, no istražili smo kakva je situacija kod nas.

''Bankarstvo je zadnjih godina u svom razvoju najviše fokusirano na digitalno. Naravno, to je vrlo pozitivno jer razvojem digitalnih alata pratimo razvoj cijelog čovječanstva i dajemo mogućnost ljudima da transparentno barataju svojim financijama. Međutim, u bankarskom sektoru osim jednostavnosti i transparentnosti postoji vrlo, vrlo bitan moment, a to je povjerenje'', ističe Damjan Geber, kreativni direktor agencije za dizajn u razgovoru s novinarkom Informera Martinom Marčinko.

Prostori se sve više prilagođavaju građanima

Povjerenje se najprije gradi između ljudi, a tek onda institucija.

''Kada dođeš i razgovaraš s nekom osobom imaš puno veće povjerenje i onda ćeš to puno lakše i brže zaključiti'', tvrdi stoga Ivana. ''Tako da smo smislili koncept u kojem i u formalnom, manje formalnom ili neformalnom obliku čovjek može sjesti s bankarom, i razgovarati o svojim poslovnim planovima, o svojim snovima, a tek onda o svojim financijama“, dodaje Geber.

Bez obzira radi li se o bankarskom ili kakvom drugom sektoru sve više prostornih koncepata kreće se u smjeru doživljaja.

''Pokušavamo smisliti strateški prostor u kojem je stvoren jedinstveni doživljaj u kojem će kupci, korisnici ili klijenti htjeti provesti svoje vrijeme i na kraju dana dati svoje povjerenje. Takvih koncepata globalno, a čak i regionalno, ima sve više u apsolutno svim segmentima. Od velikih trgovačkih centara koji sada privlače svoje kupce ne samo izborom trgovina, nego i izborom različitih dodatnih usluga, poboljšanom gastro ponudom, igraonicama za djecu pa i igraonicama za odrasle'', kaže kreativni direktor agencije za dizajn.

Osim doživljaja traži se i interakcija. Tako prehrambene trgovine postaju i restorani, dućani s odjećom modne piste, a kava je nezaobilazna stavka gotovo svakog poslovnog prostora.

''Danas kada nam je zapravo sve na dohvat prsta, od proizvoda do usluge, najveći luksuz koji postoji trenutno na tržištu jest osjećaj, doživljaj i ono jedinstveno što tražimo negdje, bilo gdje u svakom trenutku. Od vožnje tramvajem, kupovine u trgovini, hotela, destinacije na koju putujemo, pa i do banke. Tražimo ono nešto što će nas na emotivnom nivou spojiti s tim proizvodom ili uslugom koji se nalazi s druge strane'', zaključio je Geber.

Ekonomija doživljaja, ili kako se kod nas prevodi ekonomija iskustva, predstavlja sjećanje, a ne uslugu, kao proizvod. U Hrvatskoj se najčešće vezuje uz turizam.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Dnevnik

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju