Prava propisana Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama mogu ostvariti samo osobe koje imaju važeći status osigurane osobe/osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje


Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora uređen je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim se, radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te usklađenja obiteljskog i poslovnog života, propisuje pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te tijela nadležna za provedbu Zakona.

Vezani članci Imaš pravo, ostvari ga Doznajte imate li pravo na uskrsnicu i o čemu ovisi hoće li je neki poslodavac isplatiti Imaš pravo, ostvari ga Veća primanja za mirovljenike: Od travnja rastu mirovine

Prava propisana ovim zakonom mogu ostvariti samo osobe koje imaju važeći status osigurane osobe/osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Skupine korisnika koji ostvaruju ova prava

Prava ostvaruju tri skupine korisnika:

  • zaposleni i samozaposleni roditelji
  • nezaposleni, roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i poljoprivrednici
  • roditelji izvan sustava rada - korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju, korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, osoba nesposobna za rad, redovni učenik, redovni student…i sve druge osigurane osobe HZZO-a koje pravo ne mogu ostvariti kao zaposleni ili samozaposleni roditelj, po osnovi drugog dohotka, kao nezaposleni roditelj, poljoprivrednik i dr.

Na što imaju pravo zaposleni i samozaposleni roditelji

  • rodiljni dopust
  • roditeljski dopust
  • rad s polovicom punog radnog vremena
  • rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta
  • stanku za dojenje djeteta
  • dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete
  • slobodan radni dan za prenatalni pregled
  • dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju


Zaposleni roditelji imaju pravo i na mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.

Što je rodiljni dopust

Rodiljni dopust se koristi do navršenih šest mjeseci djetetova života, dok se roditeljski dopust može koristiti nakon što dijete navrši šest mjeseci.

Rodiljni dopust zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno majka obavezno koristi od 28., a može ga koristiti od (najranije) 45. dana prije dana očekivanog poroda i traje do navršenih šest mjeseci djetetova života. Obavezni dio rodiljnog dopusta obuhvaća razdoblje od 28. dana prije dana očekivanog poroda do 70. dana nakon rođenja djeteta (ukupno 98 dana u neprekinutom trajanju).

Dodatni rodiljni dopust pak obuhvaća razdoblje od proteka obveznog dijela rodiljnog dopusta (od 71. dana nakon rođenja djeteta) do navršenih šest mjeseci djetetova života.

Nakon 70. dana od rođenja djeteta (znači, nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta), majka može korištenje preostalog dijela rodiljnog dopusta (tzv. dodatni rodiljni dopust) u cijelosti ili djelomično prenijeti na oca djeteta.

Nadalje, rodiljni dopust se uslijed ranijeg rođenja djeteta, u skladu s ocjenom nadležnog tijela HZZO-a, donijetom nakon provedenog stručno-medicinskog vještačenja na osnovi medicinske dokumentacije, a temeljem rješenja u upravnom postupku, može produžiti za onoliko dana koliko je dijete ranije rođeno.

Dodatna specifičnost nalazi se u okolnosti da se rodiljni dopust, nakon proteka njegovog obveznog dijela, može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena, s tim da ga u tome slučaju korisnik/ica koristi nakon šestog mjeseca djetetova života u onolikom trajanju u kojem je to pravo korišteno do navršenih šest mjeseci djetetova života, a najduže do navršenih devet mjeseci života djeteta.

Rodiljni dopust ostvaruje se temeljem izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad, koji izdaje izabrani doktor ginekolog. 

Tijekom korištenja rodiljnog dopusta korisnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju (bez limita).

U HZZO-u navode i da se kao posebni uvjet za ostvarivanje prava na naknadu plaće tijekom rodiljnog dopusta u iznosu od 100% od osnovice za naknadu plaće, bez limita, javlja uvjet staža osiguranja (na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada te primanja naknade plaće nakon prestanka tog rada, ostvarene prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja), prema kojem osoba mora imati navedeni staž od devet mjeseci neprekidno, odnosno 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.

Ako taj uvjet nije ispunjen, korisnik i dalje ima pravo na rodiljni dopust, ali naknada plaće u tom slučaju iznosi 70% proračunske osnovice (odnosno 2.328,20 kuna).

Što je roditeljski dopust

Zaposleni ili samozaposleni roditelj nakon navršenih šest mjeseci života djeteta ima pravo na roditeljski dopust, koji može koristiti do osme godine života djeteta. Ovo je osobno pravo oba roditelja, koje oni koriste u trajanju od:

  • 8 mjeseci (za prvo i drugo rođeno dijete)
  • 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete)


Pravo na roditeljski dopust u pravilu mogu koristiti oba roditelja, u jednakom trajanju, odnosno svaki po četiri odnosno 15 mjeseci (ovisno o broju djece), s time da su dva mjeseca neprenosiva. 

Ako sukladno dogovoru pravo na roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj, onda on koristi roditeljski dopust u trajanju od 6, odnosno 30 mjeseci.

Zaposleni ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust u cijelosti ili u dijelovima - u potonjem slučaju može ga koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 30 dana.

Također, u broj rođene djece, o kojem ovisi duljina trajanja prava na roditeljski dopust, uračunavaju se i mrtvorođena i umrla djeca, ona posvojena, maloljetna djeca kojima je korisnik određen za skrbnika, maloljetna djeca kojima je korisnik određen za udomitelja, kao i djeca koja su odlukom nadležnog tijela povjerena korisniku na čuvanje ili odgoj.

Svaki prekid, kao i ponovno uspostavljanje prava na roditeljski dopust, mora biti za svaki zasebni slučaj prekida, odnosno ponovnog uspostavljanja, kao i za svakog korisnika, popraćen provođenjem upravnog postupka i donošenjem rješenja.

U sklopu odlučivanja o pravu na roditeljski dopust također se pazi na ispunjenje uvjeta staža osiguranja, koji je opisan pod rodiljnim dopustom.

Nadalje, kako navode u HZZO-u, postoji i mogućnost korištenja ovog prava kao prava na rad s polovicom punoga radnog vremena, pri čemu se trajanje neiskorištenog roditeljskog dopusta udvostručuje.

Nezaposleni roditelji

Roditelj koji ostvaruje drugi prihod, poljoprivrednik i nezaposleni roditelj ima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada. Rodiljnu poštedu od rada obvezno od rođenja djeteta do 70. dana od dana rođenja djeteta koristi majka djeteta te ju ima pravo koristiti do navršenog 6. mjeseca života djeteta, u neprekinutom trajanju.

Kada isteknu prava na rodiljnu poštedu od rada, korisnik ima pravo na roditeljsku poštedu od rada do navršene 1. godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete.

Korisnik za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna).

Roditelj izvan sustava rada

Roditelj izvan sustava rada ima pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu. Pod rodiljnom brigom o djetetu podrazumijeva se razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života djeteta.

Pod roditeljskom brigom smatra se razdoblje od 6. mjeseca do navršene 1. godine života djeteta, za prvo i drugo rođeno dijete ili do navršene 3. godine života djeteta kod rođenja blizanaca, trećeg i svakoga sljedećeg djeteta.

Majka izvan sustava rada ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu, a koja iznosi 70% proračunske osnovice (2.328,20 kuna).

Pravo na rad s polovicom punog vremena radi pojačane njege djeteta

Po iskorištenju roditeljskog dopusta, jedan od zaposlenih, odnosno samozaposlenih roditelja ima pravo na rad na pola radnog vremena do navršene treće godine života djeteta ako je djetetu po nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnog liječničkog povjerenstva HZZO-a, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.

Za to vrijeme korisnik ima pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme (2.328,20 kuna).

Odlučivanje o priznavanju ovog prava zasniva se na stručno-medicinskom vještačenju liječničkog povjerenstva HZZO-a, temeljem medicinske dokumentacije djeteta te nalaza izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite djeteta.

Dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju

Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) ima pravo nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života, uz uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka korištenja, tako i za vrijeme trajanja dopusta.

Za vrijeme korištenja prava na dopust u ovom slučaju zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna).

Odlučivanje o priznavanju ovog prava zasniva se na stručno-medicinskom vještačenju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, u sklopu kojeg se vještači o postojanju težih smetnji u razvoju kod djeteta. Priznavanje prava u ovisnosti o navedenom vještačenju može biti dano i na određeni vremenski rok (6 mjeseci, 12 mjeseci i slično).

Pri započinjanju korištenja prava, kao i tijekom njegova korištenja provjerava se činjenica zaposlenosti, odnosno samozaposlenosti oba roditelja.

Korisnik dopusta radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju dužan je svaku promjenu koja utječe na korištenje priznatog prava (gubitak statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prestanak statusa zaposlenog, odnosno samozaposlenog roditelja korisnika prava odnosno drugog roditelja, stjecanje prava na dopust jednog od roditelja za drugo dijete, stjecanje statusa roditelja njegovatelja za dijete za koje se koristi dopust i dr.) prijaviti u roku od osam dana HZZO-u. Ako to ne učini, morat će državnom proračunu nadoknaditi nastalu štetu i ostvareni nepripadni primitak, s pripadajućom kamatom u roku od 8 dana od dana zaprimljene pisane obavijesti HZZO-a o utvrđenim okolnostima.

Pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju

Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, kao i nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka korištenja, tako i za svo vrijeme korištenja prava.

Zaposleni roditelj pritom ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći.

Samozaposleni roditelj djeteta ima pak pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa, pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Porezne uprave.

Odlučivanje o priznavanju ovog prava zasniva se na stručno-medicinskom vještačenju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, temeljem zahtjevu priložene medicinske dokumentacije, u okviru kojeg se vještači o postojanju težih smetnji u razvoju kod djeteta. Priznavanje prava u ovisnosti o tom vještačenju može biti dano i na određeni vremenski rok (6 mjeseci, 12 mjeseci i slično).

Naglašavamo da se pri započinjanju korištenja ovog prava, kao i tijekom njegova korištenja provjerava činjenica zaposlenosti, odnosno samozaposlenosti oba roditelja.

Korisnik je dužan je svaku promjenu koja utječe na korištenje priznatog prava (gubitak statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prestanak statusa zaposlenog, odnosno samozaposlenog roditelja korisnika prava odnosno drugog roditelja, stjecanje prava na dopust jednog od roditelja za drugo dijete, stjecanje statusa roditelja njegovatelja za dijete za koje se koristi dopust i dr.) prijaviti HZZO-u u roku od 8 dana. Ako to ne učini, i ovdje će morati državnom proračunu nadoknaditi nastalu štetu i ostvareni nepripadni primitak, s pripadajućom kamatom u roku od 8 dana od dana zaprimljene pisane obavijesti HZZO-a o utvrđenim okolnostima.

Provjerava se i ispunjenje uvjeta staža osiguranja (koji je opisan pod rodiljnim dopustom), a ako on nije ispunjen novčana naknada iznosi 2.328,20 kuna, odnosno 70% proračunske osnovice.

Zaposleni, odnosno samozaposleni roditelj može koristiti ovo pravo pod uvjetom da radi s punim radnim vremenom te da drugi roditelj nije nezaposlen prema propisima o zapošljavanju, odnosno ako živi sam s djetetom u zajedničkom kućanstvu (npr. samohrani ili razvedeni roditelj). Iznimka je situacija u kojoj drugi roditelj zbog svog psihofizičkog stanja ne može pružati potrebnu njegu djetetu, a što utvrđuje liječničko povjerenstvo Zavoda.

Nadalje, kod korisnika prava na rad s polovicom punog radnog vremena može nastupiti privremena nesposobnost ili spriječenost za rad, ili oni mogu koristiti godišnji odmor kao jedno od prava iz radnog odnosa. Tada korisnik, neovisno jesu li privremena nesposobnost za rad odnosno godišnji odmor trajali cijeli mjesec ili samo dio mjeseca, ostvaruje novčanu naknadu u istom iznosu kao i u mjesecu koji je prethodio.

Jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete

Jednokratnu novčanu potporu u iznosu od 2.328,20 kuna isplaćuje HZZO, a pravo na nju imaju sve zdravstveno osigurane osobe, ako ispunjavaju određene uvjete.

Zaposleni ili samozaposleni roditelj, korisnik koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik izvan sustava poreza na dobit ili dohodak te nezaposleni korisnik može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu potporu pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:

  • da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u RH u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mjeseci
  • da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju

Roditelj izvan sustava rada može ostvariti pravo na novčanu potporu pod sljedećim uvjetima:

  • da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u RH u neprekidnom trajanju od najmanje 5 godina
  • da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju

Dodatni uvjet za sve korisnike jest da je dijete radi čijeg rođenja se traži predmetno pravo:

  • upisano u maticu rođenih
  • prijavljeno kao član njihovog kućanstva
  • zdravstveno osigurano po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju

Pravo na novčanu potporu pod tim uvjetima ima i korisnik za posvojeno dijete, ako novčana potpora za to dijete nije ranije isplaćena drugom korisniku.

Za provedbu prava propisanih ovim zakonom nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a ostvaruju se temeljem rješenja HZZO-a, donesenog nakon zahtjeva korisnika. Provedbu ovog zakona nadzire Središnji državni ured za demografiju i mlade.

Više detalja o nekim specifičnim situacijama prilikom korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta možete pronaći >>OVDJE.

 

Ne znate koja su vaša prava? Kako ih ostvariti? Država se nije previše potrudila objasniti na što sve imamo pravo, ali mi smo tu da vam pomognemo. Jer ako imaš pravo - ostvari ga.

Svoju priču pošaljite na reporter@novatv.hr.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju