Plaćanje u lipama, bilo kao vid bunta ili ne - legalno je i zakonito. Tako su nam potvrdili u Društvu za zaštitu potrošača. Hrvatska narodna banka je ta koja određuje najniži apoen u prometu na koji se zaokružuju obračuni u gotovinskim i bezgotovinskim plaćanjima te u poslovnim knjigama.
Pročitajte i ovo
HNB na svojim stranicama ima jasno definirane i opisane kovanice i papirnate novčanice. Iako je kovanica u apoenima od 1 i 2 lipe sve manje i gotovo ih niti jedan blagajnik u trgovinama ne vraća - one su i dalje važeće platežno sredstvo.
"1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa su, uz kune, službeni hrvatski novac kojim se plaćaju roba i usluge. Sitne kovanice od jedne i dvije lipe nisu stavljene izvan prometa", kazao je za DNEVNIK.hr dopredsjednik Društva Potrošač, mr.sc. Ilija Rkman. "Onaj tko ih ne želi primiti krši zakon, a na općoj razini, krši i hrvatski Ustav. U EU ne odbijaju primiti cente, ali ni uzvratiti ih u kusuru. Uvijek bih dobio sve do i jednog centa. Odbijanje primanja kovanica je bahatost i nepoštivanje nacionalne valute", dodaje Rkman.
"Nevraćanje lipa stvara profit trgovinama"
Navodi da se nevraćanjem kovanica u trgovinama stvara dodatni profit koji, ovisno o količini platnog prometa, može biti iznimno velik. "Zarada se na nivou velikih trgovina i trgovačkih lanaca, prema izračunu matematičara, može mjeriti u milijunima kuna. To su naši, a ne njihovi novci", navodi i dodaje da je HNB izdao priopćenje u kojemu stoji da kovanica svih apoena lipa ima dovoljno na hrvatskom tržištu.
"Zašto onda blagajnici ne vraćaju jednu lipu, dvije ili pet lipa? Ja stojim pored blagajne i čekam dok ne dobijem i zadnju lipu. Nažalost, iako smo u EU, njezin duh poštivanja valute nije došao u naše glave. To će se vjerojatno dogoditi kad nam dođe euro i kad shvatimo da 1 cent vrijedi više nego 1 lipa", kazao je Rkman.
Navodi da blagajnicima obično trebaju kovanice pa ih rado uzimaju. "No dogodilo se da dođem u kafić u Zagrebu gdje mi kažu da ne primaju lipe te da, ako ću platiti u kovanicama, pripremim kune. Smatram da bi taj i slične probleme trebao riješiti financijski inspektorat", zaključio je Rkman.
Bunt na Krčkom mostu
Krčki most i plaćanje mostarine trn je u oku stanovnicima Rijeke i okolice, ali i svima ostalima koji na Krk odlaze zbog posla ili zabave. Cijene prolaska mostom nisu male – motocikli plaćaju 23, automobili 39, a ostala vozila, ovisno o tome u koju se kategoriju ubrajaju: 51, 81 ili 138 kuna.
Podsjetimo, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković prije godinu dana najavio je donošenje konačne odluke o naplati mostarine za otok Krk do početka 2019. godine, no to se nije dogodilo. Gdje je zapelo donošenje konačne odluke, pitali smo u nadležnom ministarstvu. Kako su nam odgovorili, na tome se i dalje radi.
"O mogućnosti ukidanja naplate mostarine na Krčkom mostu i dalje se vode razgovori s međunarodnim kreditnim institucijama. Ovim putem, također, napominjemo se ovakva odluka ne može donijeti samostalno bez konzultacije s međunarodnim kreditorima koji su pružili podršku u financiranju autocesta i u procesu restrukturiranja cestovnog sektora", odgovorili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Stanovnici Kvarnera tvrde - most je sagrađen nekadašnjim samodoprinosima radnika i otplaćen odavno. Neki se odlučuju na plaćanje mostarine u lipama kao izraz bunta protiv naplate prelaska mosta. Prvo su s tom praksom krenuli bajkeri, a onda su nastavili i vozači osobnih automobila.
-
oglasio se i župnikSkandal u Slavoniji, svećenik nije htio blagosloviti dom žene koja je u drugom braku: "Rekao mi je da se razvedem"
-
poznat razlogRuski energetski div obustavlja isporuku plina ovoj zemlji: "Stanovnici će ostati bez struje i grijanja"
-
S područja KutjevaS računa tvrtke dizao novac i trošio na svoje gušte, počastio se s gotovo 100 tisuća eura
