Društvo za zaštitu potrošača: "Odbijanje primanja kovanica je bahatost i nepoštivanje nacionalne valute"

Plaćanje u lipama, bilo kao vid bunta ili ne - legalno je i zakonito. Tako su nam potvrdili u Društvu za zaštitu potrošača. Hrvatska narodna banka je ta koja određuje najniži apoen u prometu na koji se zaokružuju obračuni u gotovinskim i bezgotovinskim plaćanjima te u poslovnim knjigama.

Pročitajte i ovo na krčkom mostu Imamo snimku! Poslušajte incident koji se dogodio kad su mostarinu htjele platiti u lipama: "Nisam stigao pišat, nemojte me za******ti" Kazne za bajkere Krčkog mosta Motociklisti koji su u znak prosvjeda plaćali cestarinu kovanicama dobili prekršajne prijave

HNB na svojim stranicama ima jasno definirane i opisane kovanice i papirnate novčanice. Iako je kovanica u apoenima od 1 i 2 lipe sve manje i gotovo ih niti jedan blagajnik u trgovinama ne vraća - one su i dalje važeće platežno sredstvo.

"1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa su, uz kune, službeni hrvatski novac kojim se plaćaju roba i usluge. Sitne kovanice od jedne i dvije lipe nisu stavljene izvan prometa", kazao je za DNEVNIK.hr dopredsjednik Društva Potrošač, mr.sc. Ilija Rkman. "Onaj tko ih ne želi primiti krši zakon, a na općoj razini, krši i hrvatski Ustav. U EU ne odbijaju primiti cente, ali ni uzvratiti ih u kusuru. Uvijek bih dobio sve do i jednog centa. Odbijanje primanja kovanica je bahatost i nepoštivanje nacionalne valute", dodaje Rkman.

"Nevraćanje lipa stvara profit trgovinama"

Navodi da se nevraćanjem kovanica u trgovinama stvara dodatni profit koji, ovisno o količini platnog prometa, može biti iznimno velik. "Zarada se na nivou velikih trgovina i trgovačkih lanaca, prema izračunu matematičara, može mjeriti u milijunima kuna. To su naši, a ne njihovi novci", navodi i dodaje da je HNB izdao priopćenje u kojemu stoji da kovanica svih apoena lipa ima dovoljno na hrvatskom tržištu.

"Zašto onda blagajnici ne vraćaju jednu lipu, dvije ili pet lipa? Ja stojim pored blagajne i čekam dok ne dobijem i zadnju lipu. Nažalost, iako smo u EU, njezin duh poštivanja valute nije došao u naše glave. To će se vjerojatno dogoditi kad nam dođe euro i kad shvatimo da 1 cent vrijedi više nego 1 lipa", kazao je Rkman.

Navodi da blagajnicima obično trebaju kovanice pa ih rado uzimaju. "No dogodilo se da dođem u kafić u Zagrebu gdje mi kažu da ne primaju lipe te da, ako ću platiti u kovanicama, pripremim kune. Smatram da bi taj i slične probleme trebao riješiti financijski inspektorat", zaključio je Rkman.

Bunt na Krčkom mostu

Krčki most i plaćanje mostarine trn je u oku stanovnicima Rijeke i okolice, ali i svima ostalima koji na Krk odlaze zbog posla ili zabave. Cijene prolaska mostom nisu male – motocikli plaćaju 23, automobili 39, a ostala vozila, ovisno o tome u koju se kategoriju ubrajaju: 51, 81 ili 138 kuna.

Podsjetimo, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković prije godinu dana najavio je donošenje konačne odluke o naplati mostarine za otok Krk do početka 2019. godine, no to se nije dogodilo. Gdje je zapelo donošenje konačne odluke, pitali smo u nadležnom ministarstvu. Kako su nam odgovorili, na tome se i dalje radi.

"O mogućnosti ukidanja naplate mostarine na Krčkom mostu i dalje se vode razgovori s međunarodnim kreditnim institucijama. Ovim putem, također, napominjemo se ovakva odluka ne može donijeti samostalno bez konzultacije s međunarodnim kreditorima koji su pružili podršku u financiranju autocesta i u procesu restrukturiranja cestovnog sektora", odgovorili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Stanovnici Kvarnera tvrde - most je sagrađen nekadašnjim samodoprinosima radnika i otplaćen odavno. Neki se odlučuju na plaćanje mostarine u lipama kao izraz bunta protiv naplate prelaska mosta. Prvo su s tom praksom krenuli bajkeri, a onda su nastavili i vozači osobnih automobila.