Nadležni za komunalni red u cijeloj zemlji imaju pune ruke posla - samo je 2015. godine sanirano više od tisuću divljih odlagališta. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do kraja 2015. godine zaključio je ugovore za sanaciju 1.007 lokacija, s ukupno 266 jedinice lokalne samouprave, a u okviru jednog ugovora često se nalazi više lokacija divljih odlagališta koje se saniraju po sklopljenom ugovoru.


Mještani Bibinja pokraj Zadra fotografirali su nekoliko divljih odlagališta u šumi na području te primorske općine. Žale se da lokalne vlasti ne reagiraju na njihove pozive da se otpad ukloni.

Vezani članci Tomislav Tomašević Zagreb muku muči s glomaznim otpadom, a odvoza nema. Što kani Tomašević: ''Postoje određeni problemi i određena rješenja'' Otpad, ilustracija - 4 Novi udar na džepove građana, zbog otpada najavljene kazne: "To tako neće ići, odnosno to će koštati"

''Na slikama je samo jedan mali dio šume i otpada, jer nažalost toga ima još puno više. Iste ove slike šaljem danima već na sve moguće adrese institucija, udruga i medija za koje mislim da bi mogli pomoći u rješavanju ovog problema. A sve to nakon što mjesecima (godinama) općina Bibinje i općinski komunalni redari ne poduzimaju apsolutno ništa u svezi istog, iako su isti zatrpani prigovorima ekološki osviještenih mještana, što usmeno što pismeno'', napisao nam je čitatelj iz Bibinja priloživši fotografije otpada na divljim odlagalištima u šumi, koje možete pogledati u galerijii.

''To je mjesto na koje se godinama na divlje odlaže otpad, koji se sve do prije 2 ili 3 godine akcijom lokalnog planinarskog društva (PD Babulj Bibinje) saniralo. Društvo je to radilo od samog svog osnivanja 2006. godine, a prestali su nakon što su tražili pomoć od Općine kako bi se taj problem jednom zauvijek otklonio, a naišli na nerazumijevanje i odbijanje pomoći.'' Čitatelj portala Dnevnik.hr

Zamjenik načelnika Šime Sekula u razgovoru za Dnevnik.hr kazao je da nije istina da otpad na divljim odlagalištima na području Bibinja stoji godinama, jer općina dva puta godišnje organizira čišćenje divljih odlagališta – na Dan planete zemlje i Dan općine. Za otpad sa fotografija kaže da će ga ukloniti čim prije, ali da će uvijek biti neodgovornih ljudi koji otpad odlažu na mjesta koja za to nisu primjerena.

''Mi smo upoznati s tim i znam da je to problem. To ćemo počistiti i za neko vrijeme to će opet biti tako. Problem je u svijesti pojedinih ljudi'', rekao je Sekula te dodao da je općina u fazi projektiranja reciklažnog dvorišta koje bi moglo biti gotovo za otprilike godinu dana i za koje vjeruje da će pomoći u smanjivanju ovog problema s kojim inače muku muči cijela zemlja.

Većina otpada sa fotografija je glomazni otpad koji se inače u Bibinjama koje imaju 4.000 stanovnika, prema navodima zamjenika načelnika, odvozi četiri, pet puta godišnje.

Čitatelj kaže da je ovaj problem prijavio na više adresa. ''Dok su Hrvatske šume 'slijegale ramenima' govoreći mi da su upoznati s problemom i da su u više navrata kontaktirali Općinu Bibinje i da rade sve što je u njihovoj moći kako bi se problem riješio. Koliko je to 'sve' ne znam. Jedan njihov djelatnik mi je čak i savjetovao da ja odem na katastar i provjerim na koga je uknjižena sva ta šuma (kao da je to moj posao)'', napisao je čitatelj.

Dodaje da se radi najviše o području iznad stadiona NK Bibinje, odmah iznad Marine Dalmacija, iznad pruge te da to nije i jedino područje divljeg odlaganja otpada.

Tko je dužan sprječavati odbacivanje otpada i kojim mjerama?

U Ministarstvu za zaštitu okoliša provjerili smo tko je dužan sprječavati stvaranje divljih odlagališta i kojim mjerama s obzirom na to da su divlja odlagališta problem u cijeloj zemlji.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, zabranjeno je odbacivanje otpada u okoliš, a jedinice lokalne samouprave dužne su na svom području osigurati sprječavanje odbacivanja otpada u okoliš te su dužne ukloniti tako odbačeni otpad.

Provedbu tih obveza osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave: mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš što uključuje i uklanjanje naplavljenog morskog otpada.

Mjere za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada uključuju:

1. uspostavu sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu,

2. uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada,

3. provedbu redovitog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada i

4. druge mjere sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 13. članka 36.

Ukoliko gradovi i općine tu obvezu ne provode može se podnijeti prijava inspekciji zaštite okoliša – e-mailom ili osobno na adresu Ministarstva. Inspektor zaštite okoliša može gradu ili općini narediti uklanjanje, zbrinjavanje ili oporabu otpada (postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe) u primjerenom roku u slučaju da jedinica lokalne samouprave ne postupa sukladno Zakonu.

Prema članku 169. Zakona o održivom gospodarenju otpadom jedinice lokalne samouprave može se kazniti novčanim iznosom od 100.000 do 300.000 kuna, odnosno 15.000 do 25.000 kuna za odgovornu osobu.

Na pojedinim područjima ilegalna odlagališta otpada možete prijaviti online. Primjerice, za područje Istre možete koristi aplikaciju Diva. Aplikacija postoji za prijavu odlagališta na šibenskom području, te na području Grada Zagreba.

Kad će aplikacija za cijelu državu?

Jedinstvena aplikacija za područje cijele još države ne postoji, ali bi trebala biti dostupna sljedeće godine. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom prema člancima 36. i 137., Hrvatska agencija za okoliš i prirodu je dužna izraditi Aplikaciju o lokacijama odbačenog otpada.

Sukladno Planu gospodarenja otpadom Republika Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine, rok za izradu aplikacije o lokacijama odbačenog otpada je 2018. godina.

U navedenu aplikaciju jedinice lokalne samouprave dužne su mjesečno unositi podatke utvrđene rješenjima komunalnih redara. Naime, komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku, odnosno posjedniku (ako vlasnik nije poznat) neke nekretnine na kojoj je nepropisno odložen otpad - uklanjanje tog otpada. Odnosno, osobi koja sukladno posebnom propisu upravlja određenim područjem, ako je otpad odložen na tom području.

Do izrade navedene aplikacije, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu ne raspolaže podacima o divljim odlagalištima, poručuju. Prema podacima dobivenima iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond je do kraja 2015. godine zaključio ugovore za sanaciju 1.007 lokacija, s ukupno 266 jedinice lokalne samouprave.

''U okviru jednog ugovora često se nalazi više lokacija divljih odlagališta koje se saniraju po sklopljenom ugovoru od čega je do kraja 2015. godine zatvoreno (realizirano) ukupno 265 ugovora, a jedan je bio u provedbi. Nakon isteka ovih ugovora, u Fondu nije planirano daljnje sufinanciranje sanacija lokacija divljih odlagališta s obzirom da je sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom obveza sanacije ovih lokacija u potpunosti u nadležnosti jedinica lokalne samouprave'', priopćili su iz Agencije za okoliš i prirodu.

Imate li primjer divljeg odlagališta kojeg se duže vrijeme ne sanira, pošaljite nam fotografije i informacije na mail ivana.domitrovic@novatv.hr

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju