Svi na Šolti udružuju se u jedan klaster

Šoltani namjeravaju sve obradive površine plodnih Donjeg i Gornjeg polja ujediniti u klaster koji će proizvoditi, prerađivati i plasirati organski uzgojeno voće, povrće i vino, prenosi Slobodna Dalmacija.

Pročitajte i ovo Pala Vlada Što će se dogoditi s najmoćnijom europskom ekonomskom silom? Industrija zastaje, divovi su u krizi Puno problema "Domaće povrće bit će relativno skupo": Poljoprivrednici jedva opstaju, a za ministarstvo imaju samo kritiku

Godinu dana pripremali su ovaj pothvat. Općinsko povjerenstvo je osnovao klaster 'Šoltanka' koji će preko zadruge 'Eko rast' upravljati procesom. Trenutno su u fazi projekta: razgovora i potpisivanja ugovora sa stotinama vlasnika usitnjenih čestica koji bi prepustili zadrugarima parcele na određeni broj godina, a zauzvrat bi dobili udjele u dobiti.

'Ulazimo u veliki rizik, ali ako projekt uspije, korist će biti višestruka i povijesna. Zadržat ćemo zemlju u vlasništvu otočana, obradit ćemo velike zapuštene površine, zaposliti mlade ljude na proizvodnji veoma isplative organske hrane. Stoga apeliramo na vlasnike zemlje da se priključe zadruzi. Općina će omogućiti infrastrukturu, dokumentaciju, urediti puteve, dovesti vodu, Županija bi subvencionirala projekt, a za ostalo će se pobrinuti zadrugari' objašnjava općinski načelnik Nikola Cecić Karuzić za Slobodnu Dalmaciju.

Vlasnika usitnjenih posjeda je na tisuće, a 'Šoltanka' će tražiti i zemljišta od Hrvatskih šuma u koncesije jer su područja pod njihovim upravljanjem izvanredna za vinograde.

'Bitno je da ljudi koje kontaktiramo shvate kako uključivanjem u zadrugu svoju zemlju daju na korištenje, a ne u vlasništvo, a oni ne postaju samo iznajmljivači, nego i zadrugari sa svojim dijelom dobiti' – navodi Zlatko Burić, predsjednik klastera 'Šoltanka', te dodaje kako pilot-program uključuje obradu tri puta po pet hektara, a dosad su prikupili suglasnost vlasnika za nešto više od pet hektara.

'Na 26,5 hektara ima 520 vlasnika sa 2900 vlasničkih dijelova, dakle, čak do 16 vlasnika na jednoj čestici. Taj početak je golemi posao. Tražimo njihovu suglasnost na pet, deset ili dvadeset godina, a adakvatno tome dobijaju i udio u zadruzi. U suradnji s Institutom za jadranske kulture planiramo na četiri hektara sadnju voćki: višnje, trešnje, šljive, jabuke, breskve, smokve i mendule, dok je jedan hektar predviđen za povrće, pome, krumpire, tikvice, artičoke, balancane'.

Posebnu pažnju klaster posvećuje obnovi autohtone šoltanske vinske sorte dobričić, koja je prije dvadesetak godina dovedena do nestanka, a danas ima 35 do 40 tisuća loza čuvenog crnjaka. Umirovljeni direktor poljoprivredne zadruge Željko Burica podsjeća kako su Šoltani tek kad je dobričić skoro nestao shvatili njegovu vrijednost, i to nakon reakcije stručnjaka.

Član klastera za Gornju Šoltu je Vicko Kaštelanac. Maslinar i vinogradar iz Gornjega sela, jedan od rijetkih proizvođača mediteranskih delicija ideju podržava, ali je oprezan. Također naglašava koliko je bitno da je ljudi shvate dugoročni plan projekta: 'Nije lako biti konkurentan na današnjem poljoprivrednom tržištu, a Šolta nema toliko turista da im proda sve svoje proizvode. Tako veliki projekt neće dati rezultate za mjesec ili godinu, ali važno je početi'. prenosi Slobodna Dalmacija.