U to se na vlastitoj koži uvjerila naša čitateljica koja nam se javila nakon što je za pregled zbog rizika od karcinoma dojke u splitskom KBC-u naručena tek krajem travnja 2019. godine.
Pročitajte i ovo
„Spadam u skupinu ugroženih jer mi je majka oboljela od karcinoma dojke te se trenutno bori s metastazama po cijelom tijelu nakon što joj se bolest poslije duže vremena vratila. Obavila sam prošli mjesec ultrazvuk u splitskoj bolnici, sve je u redu, no zbog rizika trebam obaviti novi pregled za 6 mjeseci. Unatoč tome, na pregled sam naručena tek u travnju 2019. godine“, kaže čitateljica koja je željela ostati anonimna.
Na pitanje može li obzirom na rizičnu skupinu dobiti raniji termin, u KBC-u su joj odgovorili kako je to moguće jedino u slučaj da joj je dijagnosticiran karcinom.
"Zdravstvu će biti lakše kad nas bude manje"
„Kao da nije dovoljno što na pregled moram čekati više od godinu dana, nemam mogućnost upisa nigdje drugo jer ne mogu dobiti novu uputnicu. Dobit ću je tek kad obavim pregled, pa kad tad dođem na red, vjerojatno dvije godine poslije. Obožavam hrvatsko zdravstvo, bit će mu lakše kad nas bude manje“, kaže naša čitateljica.
Što je razlog tolikog vremena čekanja za konkretni pregled upitali smo splitski KBC, no poručuju kako im je za odgovor potrebno više podataka.
Iz Hrvatske udruge za prava pacijenata pak poručuju da se ovakve situacije događaju u gotovo svim hrvatskim, ali da splitski KBC prednjači u broju pritužbi na radiološke pretrage.
„Problem listi čekanja leži u tome da nema jedinstvenog načina upisivanja, kao i mogućnosti uvida u cjelokupni sistem i prema tome nemamo niti saznanja o ukupnim resursima koji su nam na raspolaganju da bi mogli adekvatno voditi računa o listama čekanja“, kaže predsjednica udruge Jasna Karačić.
"Odgovorni i Ministarstvo zdravlja i HZZO"
Karačić ističe kako su za dugotrajne liste čekanja podjednako odgovorni i Ministarstvo zdravlja i HZZO.
Ipak, ističe kako su u razgovorima i jedni i drugi pokazali interes za pronalazak rješenja ovog problema kojeg u udruzi vide u informatizaciji sustava i dostupnim upisima kao i pretragama lista čekanja putem interneta.
„Na taj način svaki pacijent bi trebao imati uvid u sve dostupne usluge ( bolničke i privatne) kao i listu čekanja, pa potom odabrati gdje želi i može ići obaviti pregled ili dijagnostiku. Obzirom da sustav treba prepoznati OIB, tako bi se i riješio problem da se isti pacijent upiše dva puta u dvije različite ustanove, a da se s jedne ne odjavi“, poručuju iz udruge.
U Ministarstvu zdravstva kažu kako su unaprijedili efikasnost procesa bolničkih sustava za prioritetne pacijente u cijelom zdravstvenom sustavu te uveli nadzor i praćenje eventualnih odstupanja od ciljanih vremena odziva.
Krajem lipnja ove godine tako je pokrenut pilot projekt „eNaručivanje – Prioritetno naručivanje pacijenata“ u trajanju od tri mjeseca, a projektom su bile obuhvaćene četiri zagrebačke bolnice.
„Važno je naglasiti da se prioritetne liste ne odnose na hitne pacijente, kojima se odmah žurno pruža zdravstvena skrb. Prioritetne liste se uvode zbog dijagnoze ozbiljne bolesti koja nije hitna. Na taj način na listama čekanja ostaju samo pacijenti kojima zdravstveno stanje dopušta čekanje na zdravstvene usluge (npr. kontrole, manji zdravstveni problemi, ne-prioritetne dijagnostike i sl.)“, kažu u Ministarstvu i najavljuju kako će u sve bolnice u Hrvatskoj uvesti prioritetne liste čekanja.
Ističu kako će ozbiljno bolesni pacijenti kroz prioritetne liste čekanja moći obaviti pregled kod liječnika specijaliste u roku sedam dana, a on će im zatim osigurati da sve daljnje pretrage obave unutar mjesec dana, čime će biti riješen glavni problem lista čekanja.
Ipak, u Ministarstvu ne navode kada će dugo najavljivane prioritetne liste nakon pilot projekta uistinu i zaživjeti.
HUBOL: "Liste čekanja postoje u svim zemljama svijeta"
U Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika napominju kako liste čekanja postoje u svim zemljama svijeta te nisu iznimka vezana uz zdravstveni sustav Republike Hrvatske.
„Dodatni problemi kod nas nastaju zbog nepostojanja smjernica vezanih uz medicinsku dijagnostiku, manjka izvršitelja u bolničkom sustavu (nedostaje 1.700 liječnika specijalista), ali i određenog broja nepotrebnih pretraga kao i pretraga za koje se naručuju ali se nikada ne obave ili podignu nalazi“, kaže Ada Barić Grgurević, predsjednica HUBOL-a.
Ističu da bi Ministarstvo trebalo pronaći modele za ostanak liječnika u Republici Hrvatskoj kako bi se u narednih 5-7 godina povećao broj izvršitelja u zdravstvenom sustavu
„Trebalo bi donijeti i smjernice za medicinsku dijagnostiku i liječenje, redefinirati mogućnosti višestrukog naručivanja i opravdanosti naručivanja pojedinih pretraga te pravno zaštiti liječnike kako bi se smanjio broj defanzivnih pretraga“, poručuju u HUBOL-u.
