Ušteda od 83 milijuna kuna

HZZO o kontroli bolovanja: Ne radi se o mjeri zastrašivanja

Piše T.V., 25. svibnja 2009. @ 16:04

'Pravilnikom o ovlastima i načinu rada kontrolora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)' koji bi trebao stupiti na snagu ovih dana, kontrolorima će biti omogućeno da u postupku provođenja nadzora nad bolovanjima, uz nadzor u ordinaciji izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, mogu obaviti i kućnu posjetu, odnosno neposrednu kontrolu osiguranika u kući.

Liječnici-kontrolori HZZO-a u liječničkoj će ordinaciji pregledavati medicinsku dokumentaciju, te ako zaključe da je potrebno dodatno utvrđivanje objektivnog zdravstvenog stanja pacijenta, moći će obaviti i dodatnu kućnu posjetu pacijenta.

>> HZZO provodit će kontrole bolovanja i po kućama

U HZZO-u odbacuju sve špekulacije u javnosti o tome da se radi o 'psihološkoj mjeri' zastrašivanja pacijenata na lažnim bolovanjima, te poručuju da se smanjivanje stope bolovanja ne može postići jednim člankom pravilnika, već zajedničkim djelovanjem izabranih doktora i pacijenata. Kontrola HZZO-a je, kako napominju, tek zadnja stepenica koja može pomoći da se razjasne eventualne nejasnoće te tako pomogne i pacijentima i doktorima.

Pacijente nitko ne može prisliti da otvore vrata kontroloru

Ukoliko pacijent nije kod kuće u vrijeme kada mu dolazi kontrolor, on će na primjeren način pokušati ponovno stupiti u kontakt s pacijentom, te to neće imati za posljedicu nikakve 'negativne bodove' za pacijenta, poručuju iz HZZO-a. Ako pak pacijent ne želi otvoriti vrata kontroloru, nitko ga na to neće prisiliti, niti će zbog toga 'biti kažnjen', tvrde u HZZO-u.

Po podacima HZZO-a pojačanim kontrolama i suradnjom s ugovornim liječnicima, stopa bolovanja na razini cijele Hrvatske je za oko 5 posto niža za prva 4 mjeseca ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je oko 300.000 dana manje bolovanja nego lani, što donosi uštedu od oko 83 milijuna kuna.

Poslodavci smatraju kako je 25% bolovanja lažno

Istraživanje koje je prije dvije godine proveo portal MojPosao pokazalo je da je svaki osmi zaposlenik u Hrvatskoj bio na bolovanju iako nije bio bolestan, a broj muškaraca i žena koji odlaze na lažna bolovanja je podjednak. Zaposlenici koji odlaze na lažna bolovanja (njih 13 posto) činilo je to prosječno 1,4 puta godišnje, a lažno je bolovanje u prosjeku trajalo četiri dana. Poslodavci su mišljenja, kako je prosječno 25 posto bolovanja lažno.

Na lažno bolovanje češće su odlazili zaposlenici s manje od 18 dana godišnjeg odmora (njih 22 posto), za razliku od onih koji su imali više od 22 dana godišnjeg (njih 10 posto). Zaposlenici s plaćom do 2.000 kuna češće su izostajali s posla kada nisu bolesni, od onih s većom plaćom. Najmanje su na lažno bolovanje odlazili oni s mjesečnim primanjima većim od 10 tisuća kuna. Na lažnom su bolovanju češće bile osobe sa srednjom školom, za razliku od onih s fakultetom ili akademijom. Zanimljiv je i podatak, da je u Istri i Primorju bilo najviše zaposlenika koji su zdravi bili na bolovanju, dok ih je najmanje bilo u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj.

Istraživanje je provedeno na uzorku od više od 1000 posloprimaca i više od 100 poslodavaca. S portala MojPosao napominju da iako podaci nisu najaktualniji, praksa im je pokazala da promjene u rezultatu prilikom idućeg istraživanja nisu velike i kreću se u okvirima od nekoliko postotaka.

(Hina)