Obiteljski liječnici su ogorčeni jer zbog smjernica HZZO-a pacijentu ne smiju dati recept za određene onkološke lijekove unatoč tome što je taj lijek propisao onkolog.
Pročitajte i ovo
"Ja sam u selu Ivankovu, koje je 40 i nešto kilometara od najbližeg onkološkog odjela, a neki se moji pacijenti liječe i u Zagrebu. Dakle, ja bih trebala reći pacijentu da ne može dobiti taj lijek i vratiti ga nazad 40 i nešto kilometara u Osijek ili 200 i nešto kilometara u Zagreb, što je po meni nehumano", kaže Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica, koja je dobila kaznu od 8400 kuna zbog nekoliko kutija lijeka za metastaze u kostima, jer na nalazu nije točno pisalo ono što HZZO zahtjeva da piše.
Fedor Dorčić, v.d.ravnatelja HZZO-a, kaže da oni moraju biti korektiv. "Moramo uskladiti poslovanje, pravila i smjernice da se one jednako poštuju u svim dijelovima Republike Hrvatske, a naravno da je moguće u ovoj šumi propisa da ponekad dođe i do određene pogreške", kaže Dorčić.
A kada dođe do pogreške ona se mora prijaviti, makar je učinio i bolnički liječnik, dodaju iz HZZO-a.
"Nama u HZZO-u nije cilj kažnjavati liječnike, ali nam je itekako značajno i bitno da se te iste smjernice poštuju", kaže Dorčić.
Iz platforme koja okuplja onkološke udruge poručuju da se te smjernice prelamaju na leđima pacijenata.
"Mislim da bi HZZO tu trebao jako dobro porazgovarati sa stručnim društvima i da bi se morali ipak uskladiti. I na kraju krajeva, mislim da je ipak odluka liječnika koji liječi određenog pacijenta jača od neke administrativne odluke i da bi to trebalo poštovati", kaže Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu.
S time se slažu i obiteljski liječnici, koji nude rješenje problema. Vikica Krolo iz Koordinacije liječnika hrvatske obiteljske medicine kaže da bi liječnici onkolozi trebali sami propisivati lijek, tako da obiteljski liječnici ne moraju biti između njih.
Na taj bi se način izbjeglo kažnjavanje liječnika, a pacijenti bi dobili ono što je za njihovo liječenje najbolje.
Šmit: Problem je participacija
U Dnevniku Nove TV gostovala je Ivana Šmit iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika
Po ovome ispada da bi liječnici, ako ne žele plaćati kazne, trebali pacijente slati kući bez lijekova. Kako je to uopće moguće?
Možda ne bez lijekova, nego s bijelim receptom, odnosno receptom s kojim će pacijent nadoplatiti punu cijenu lijeka. U tome je velika razlika. Problem je, zapravo, nadoplata odnosno participacija lijekova.
Tko je kriv za ovu situaciju? Bolnički liječnici koji ne paze na smjernice HZZO-a ili sam HZZO koji ne dopušta da se pacijenti liječe kako struka nalaže?
Ne vidim krivnju u liječnicima jer oni pacijente liječe sukladno stručnim smjernicama. Problem leži u tome što stručne smjernice nisu u potpunosti sukladne smjernicama HZZO-a u svim segmentima liječenja bolesti. Rješenje vidimo upravo u situaciji gdje će se pacijente bolje informirati da određene lijekove, odnosno tretmane ili liječenje, moraju participirati u cijeni, odnosno u potpunosti platiti. Time bi se izbjegla cijela ova zavrzlama.
Što je s onima koji nemaju novca za platiti punu cijenu lijeka?
Za takve situacije država treba iznaći rješenje, osnovati nekakav fond pri HZZO-u kojim bi se, uz određene kriterije, takvim pacijentima nadoplaćivalo ili u potpunosti plaćala cijena određenog lijeka ukoliko je on nužan.
Obiteljski liječnici su već dobili kazne, jesu li i bolnički liječnici već kažnjavani?
Koliko je meni poznato nije bilo takvih slučajeva.
Obiteljski liječnici vide rješenje u tome da vi izdajete recepte. Slažete li se s tim?
To neće riješiti problem koji je u nadoplati lijeka.
Problem je, zapravo, u novcu kojeg država za zdravstvo nema?
Točno, problem je u tome što medicina napreduje, a određene stvari, nažalost, koštaju. Kako se razvijaju novi lijekovi, tako su njihovi plasmani i pakiranja za tržište skupi i činjenica je da naše zdravstvo u ovom trenutku nema kapacitete za financiranje svih tih stravi.
Može li se išta napraviti da se to ne prelama na leđima najtežih, onkoloških bolesnika?
Postoji, već smo iznijeli nekoliko stvari koje bi se mogle napraviti. Za početak, to je revizija kompletnog financiranja zdravstvenog sustava, a počeli bismo s revizijom financiranja HZZO-a, da se transparentno vidi gdje su troškovi i gdje se mogu napraviti određene uštede.
Jeste li razgovarali s ministrom? Obeshrabrujuće zvuči činjenica da je onaj tko nema novca osuđen na najgore moguće posljedice.
U Hrvatskoj, na svu sreću, nismo došli u takvu situaciju. Uvijek se nekako iznađe, ili iz bolničkog limita ili se na neki način plate lijekovi za najosjetljiviju skupinu pacijenata tako da se, možemo uvjetno reći, intervenira pojedinačno. Ali to nije rješenje, već situaciju treba rješavati globalno.
Problem je u tome što su limiti preniski?
Točno, limiti su preniski, ali sve to kreće od HZZO-a koji ima vreću s novcem i koji raspoređuje tako kako raspoređuje. Da li su u nekoj bolnici limiti niski ili visoki, opet kažem treba složiti adekvatne kriterije po kojima će se i oni na kraju krajeva formirati pravednije.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
