Zamislite da u samo jednom danu robe i proizvodi s Dalekog istoka stignu do Europe kopnenim putem. Zahvaljujući dvjema američkim tvrtkama to bi u vrlo skoroj budućnosti moglo postati stvarnost.
Podijelite
Rusija je jedna od prvih zemalja koja želi uvesti novi ultra brzi transportni sustav, poznatiji kao Hyperloop i koji za ideju ima putnike i robu prevoziti putem mreže vakuumskih cijevi i posebnih vozila, brzinom od čak preko 1200 kilometara na sat.
Sve je krenulo od vizije američkog milijardera i poduzetnika Elona Muska, koji je zamislio transportni sustav koji bi prevozio putnike i robu od San Francisca do Los Angelesa u SAD-u za svega pola sata.
Iz te ideje rodile su se dvije kompanije - Hyperloop One i Hyperloop Transportation Technologies (HTT), koje tu ideju danas provode u stvarnost, sa željom da izgrade prvu funkcionalnu transportnu liniju do 2020. godine.
Prema izjavi direktora tvrtke Hyperloop One, studije izvedivosti pokrenute su ne samo u Rusiji, nego još u Ujedinjenim arapskim emiratima, Finskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u.
Hyperloop One je udružio snage s gradom Moskvom i Summa grupom, koji je lokalni ruski investicisjki i građevinski konglomerat, kako bi donio vakuumski transportni sustav u Rusiju, prenosi portal World Economic Forum.
Koje su prednosti?
Zračni transport je brz, ali i skup pa se većina tereta globalno transportira morskim putem, odnosno brodovima. Brodovi između Azije i Europe putuju 30 dana, a ako se tome doda i transport do i od morskih luka, put traje još i duže.
Željeznički transport nešto je brži, ali i dalje dugo traje i nije u stanju prevesti toliku količinu tereta.
Pravo pitanje ovdje je može li Hyperloop omogućiti najbrži transportni sustav dosad, ali i po najnižoj cijeni?
Cijena izgradnje tog sustava nikako nije zanemariva i pretpostavlja se da bi bila negdje u visini izgradnje infrastrukture za brzi željeznički prijevoz, koji otprilike košta 15 milijuna dolara za kilometar i pol dionice.
Elon Musk, kad je predstavljao ideju Hyperloopa, procjenio je trošak izgradnje sustava na 11.5 milijuna dolara po kilometar i pol dionice, no u tvrtki Hyperloop One tvrde da bi stvarni trošak mogao iznositi bilo gdje izmežu pet i 20 milijuna dolara po istoj dionici.
Isto tako se pretpostavlja da bi sustav mogao biti i znatno skuplji ako se umjesto kompresora u cijevi krene ugrađivati tehnologija magnetske levitacije, poput one na superbrzim željeznicama, koja se koristi ponajviše na Dalekom istoku. Za primjer, kilometar i pol trase s "maglev" tehnologijom u Kini košta 63 milijuna dolara, a u Japanu čak četiri puta više - 250 milijuna dolara.
Tu u čitavu priču uskače druga tvrtka, HTT, koja je najavila ekskluzivan ugovor za licenciranje tehnologije pasivne magnetske levitacije, koja eliminira potrebu trafostanica duž trase te na taj način smanjuje i troškove izgradnje. HTT je i od Kings Countyja u Kaliforniji zatražio dozvolu za izgradnju testne trase u dužini od 7,5 kilometara.
Ništa bez Kineza
Hyperloop One je u svibnju 2016. godine testirao pogonski mehanizam, što je bio prvi službeni test čitave ideje, no zaključci oko tog testiranja su nedostatni, jer je ono bilo usmjereno na samo jedan aspekt tog vrlo kompleksnog transportnog sustava.
U svakom slučaju, utrka za izgradnjom prvog funkcionalnog Hyperloop transportnog sustava traje i dalje. Ona dakako neće moći proći bez značajne financijske potpore i iz Kine, a u tom smislu za projekt je već interes pokazala tvrtka CRRC Corp, koja je najveći kineski proizvođač željezničke opreme.
Penava poručio
Jedna osoba mrtva
Eksplozija u Kninu
