Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljenoj u srijedu, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena u Hrvatskoj su u siječnju ove godine u prosjeku bile više za 12,7 posto u odnosu na siječanj lani, čime je godišnja stopa inflacije usporila s u prosincu zabilježenih 13,1 posto.
U odnosu na prosinac lani, pak, cijene dobara i usluga u prosjeku su ostale iste.
"Iako tzv. prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po uobičajenoj klasifikaciji, zajednički mjesečni rast cijena hrane, pića i duhana od 1,3 posto je prema našim izračunima znatno slabijeg intenziteta u odnosu na lanjski siječanj, što znači da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazao pogrešnim", navodi se u priopćenju Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Naglašavaju da je, međutim, došlo do određenog ubrzanja rasta cijena usluga (1,1 posto mjesečno) u skladu s rastom troška nedostatne radne snage, te uslijed odgođene prilagodbe lanjskim poskupljenjima inputa.
Hrvatska bilježi i daljnji pad međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, s 12,7 posto godišnje u prosincu na 12,5 posto u siječnju, zamjećuju u HUP-u.
No, dodaju da je taj pad nešto slabijeg intenziteta u odnosu na prosječni pad inflacije u euro području (8,5 posto godišnje u siječnju prema 9,2 posto u prosincu), no potonja stopa vjerojatno će biti revidirana naviše po dospijeću mnogih nedostajućih nacionalnih indeksa za siječanj (posebno Njemačke).
Istodobno, mnoge značajne ekonomije poput Francuske, Španjolske i Austrije i dalje bilježe ubrzanje rasta inflacije na godišnjoj razini, ističu iz HUP-a, dodavši kako je temeljna stopa inflacije ostala nepromijenjena, na relativno visokoj razini od 5,2 posto.
Pročitajte i ovo
HUP revidirao naniže stopu inflacije u 2023. na 6,5 posto
"Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022., u 2023. očekujemo pad godišnje stope inflacije na 6,5 posto. Godišnja stopa inflacije nastavit će padati u idućim mjesecima zahvaljujući slabljenju pritisaka po osnovi cijena energenata, ako ga i bude. Pritom smo prosječnu godišnju prognozu revidirali naniže sa 7,5 posto zahvaljujući znatno povoljnijim očekivanjima u pogledu kretanja cijena energenata kroz drugu polovinu godine", poručuju iz HUP-a.
U ovoj godini očekuju i pozitivan efekt normalizacije globalnih lanaca nabave, cijena energenata te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara.
Ipak, ističu da je i dalje prisutna visoka neizvjesnost oko cijena energenata, koje su trenutno u padu zahvaljujući iznimno blagoj zimi diljem EU.
Pročitajte i ovo
Unatoč državnim subvencijama, cijene električne struje su i dalje višestruko iznad razina prije 2021. godine., što upućuje na još uvijek tinjajuću energetsku krizu, napominju. Na kraju, očekuju da nešto snažniji rast plaća nastaviti podržavati inflacijske silnice, posebno u uslužnim sektorima.
Vezano uz cijene prehrambenih proizvoda navode kako treba biti svjestan niza značajnih poskupljenja inputa u proizvodnji hrane, od umjetnog gnojiva (dva i pol puta), energenata (preko dva puta) žitarica (preko 50 posto) i drugih sirovina pa sve do ambalaže.
Lani je rast cijena prehrambenih proizvoda donekle obuzdan određenim povoljnijim ugovorima za nabavu energenata i sirovina iz proteklih godina, a u ovu godinu mnogi su ušli s nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa. Kompanije naravno traže načine kako amortizirati poskupljenja kroz račun dobiti i gubitka kako ne bi ugrozile tržišnu poziciju, no lani ugovorena poskupljenja u određenoj mjeri ometaju jenjavanje inflacije prehrambenih proizvoda uslijed pada cijena prehrambenih proizvoda, navode iz HUP-a.
Pročitajte i ovo
Rast depozitne stope u eurozoni do 3,5 posto do ljeta
"Snažan preliminarni pad inflacije u euro području u prvoj polovini godine mogao bi potaknuti špekulacije oko privođenja kraju ciklusa rasta referentnih kamata ESB-a. Temeljna inflacija u euro području te u Hrvatskoj će, međutim, u dogledno vrijeme ostati znatno iznad ciljane inflacije ESB-a od oko dva posto. Štoviše, fiskalnoj ekspanziji ne nazire se kraj, a rast plaća ubrzava, što može utjecati i na cjenovna očekivanja. Iz tog razloga za očekivati je daljnji rast depozitne stope od 50 baznih bodova na sutrašnjoj sjednici ESB, pa sve do 3,50 posto do ljeta ove godine u borbi protiv inflacije", navode iz HUP-a.
Kako napominju, rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje, također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama euro područja snažno rastu potrebe za financiranjem.
