Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Europska integracija zapadnog Balkana je za Hrvatsku strateški važna jer želi sigurno i stabilno susjedstvo i stoga nam je važno da zemlje koje nas okružuju jednog dana s nama budu za istim stolom u Bruxellesu, izjavili su u četvrtak u Dubrovniku na otvaranju 9. Croatia Forumu čelnici hrvatske države.


Croatia Forum, tradicionalno posvećen temama vezanim uz jugoistok Europe i Europsku uniju, otvoren je u četvrtak u Dubrovniku u nazočnosti 18 ministara vanjskih poslova iz EU-a i zemalja regije, drugih visokih europskih dužnosnika, ali i predstavnika SAD-a, Kine, Japana, Rusije i Novog Zelanda.

Vezani članci Andrej Plenković i Zoran Milanović Hoće li Hrvatska zbog Milanovićevih izjava imati posljedice? "Stvara sve veći razdor" Predsjednik Zoran Milanović Milanović: "Tko bude glasao za proširenje NATO-a ja ću ga nazvati izdajnikom. I svakog tko popije kavu s njim"

Domaćin Foruma je ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) čija je čelnica, ministrica Vesna Pusić, na samom početku jasno dala do znanja koliko integraciju “našeg dijela Europe” smatra važnim za stabiliziranje ne samo regije već i Europe u cijelosti.

“Nikoga u 2014. ne treba podsjećati koliko je stablinost jugoistoka Europe važna…stabiliziranje regije pridonosi i stabilnosti Europe”, poručila je Pusić.

Predsjednik Ivo Josipović ponovio je da je ta tema Hrvatskoj strateški važna i bliska.

"Viziju ujedinjene i konsolidirane Europe treba održavati vitalnom jer je proširenje mnogo više od geografskog pojma“, dodao je predsjednik.

U svom uvodnom govoru podsjetio je da Hrvatska radi na osnaživanju veza i s neeuropskim partnerima. "Hrvatska jest članica EU-a i NATO-a, ali naš pogled seže i dalje“, poručio je predsjednik Republike..

Premijer Zoran Milanovic je također ponovio da je u interesu Hrvatske da nam susjedi budu članice EU-a, a posebice BiH s kojom dijelimo najdulju granicu, ali i povijest.

"Nama je u interesu da nam susjedi budu članice EU-a, prije svega BiH jer smo povijesno najpovezaniji“, kazao je Milanović. Izrazio je, međutim, žaljenje što je ta zemlja ujedno i „daleko najudaljenija od članstva u EU“.

Moćni ruski Gazprom zainteresiran za eksploataciju nafte i plina

"BiH mora naći svoj europski put... s obzirom na posebnost i teškoće kroz koje je prolazila treba joj pomoći i za nju možda pronaći poseban put u EU“, kazao je Milanović, aludirajući da bi u slučajuBiH možda trebalo ublažiti kriterije za članstvo.

„Postavljanje uvjeta BiH da mijenja ustav ne držim realnim“, izjavio je premijer, ocijenivši da je BiH od zemalja regije "posebno ispala iz fokusa Bruxellesa“.

Iako mnogi upozoravaju na opasnosti od političke krize u kojoj se nalazi ta zemlja, premijer je ocijenio da „ona nije sigurnosni rizik, ali je zemlja u problemu“.

„I ako ništa ne napravimo tako će i ostati, ona je naprosto drugačija država“, dodao je Milanović.

„Budu li se BiH postavljali isti uvjeti kao nama ne vidim način da ikada završi pregovore s EU“, upozorio je šef hrvatske vlade.

Govoreći o Albaniji koja je kao i Hrvatska članica NATO-a od 2009. i time ispunila brojne kriterije koji su ujedno uvjet i za EU, kazao je da je usprkos tome tek sada dobila status kandidata.

„Albanija ima uvjete za EU ali tek je sada dobila status kandidata. Nadam se da će to kratko trajati i da će vrlo brzo početi pregovore“, rekao je Milanović, izrazivši bojazan da će se u protivnom moći izvući zaključak da se s tim odugovlači jer Albanci „nisu kršćani kao mi“.

Na njegove se riječi nadovezala talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini, čija zemlja trenutno predsjedava Europskom unijom, kazavši je da je dodjeljivanje kandidatskog statusa Albaniji „bio odličan način završetka šestomjesečnog grčkog predsjedanja Unijom“.

Europski pobjerenik za zaštitu potrošača Neven Mimica kazao je da je politika proširenja donijela sigurnost i stabilnost te da bila „katalizator političkih i društvenih promjena“.

„Transformacija je vidljiva diljem regije“, kazao je Mimica i zaključio da bi dugogodišnjo vođenje pregovora o članstvu sa zemljama regije „predstavljalo „političku digresiju“.

Kazao je da je ova Europska komisija bila „najbolja prijateljica proširenja“ i izrazio nadu da naredna Komisija neće usporiti taj proces.

Na Forumu uz šefove diplomacija susjednih zemalja, Igora Lukšića (Crna Gora), Ivice Dačića (Srbija), Zlatka Lagumdžije (BiH), Nikole Poposkog (Makedonija), Envera Hoxhaja (Kosovo), Miroslava Lajčaka (Slovačka), Tibora Navracsicsa (Mađarska) sudjeluju i europski diplomati, uključujući europskog povjerenika za proširenje Štefan Fuelea, i specijalnog predstavnika EU-a u BiH Petera Sorensena, te visokog međunarodnog predstavnika za BiH Valentina Inzkoa.

U petak će se na Forumu održati tri panela: "EU integracija zapadnog Balkana: sličnosti i razlike", "Budućnost proširenja EU" i "Europske vrijednosti pred izazovima".

U subotu, posljednjeg dana skupa, održat će se okrugli stol na temu trenutne situacije u procesu europske integracije zapadnog Balkana. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju