Hrvatska raspolaže kvalitetnim i dostatnim vodnim resursima, istaknuo je generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić u povodu Svjetskog dana voda, 22. ožujka.
Hrvatska se ubraja u skupinu zemalja relativno bogatih vodom, a po dostupnosti i bogatstvu izvora vode, po istraživanju UNESCO-a, na vrlo je visokome 5. mjestu u Europi i 42. u svijetu. Po analizama sadašnjega stanja i razvojnih potreba, Hrvatska raspolaže dovoljnim količinama vode za svoje potrebe.
Ukupne zalihe vode procijenjene su na oko devet milijarda prostornih metara na godinu, a vodni resursi svojom količinom i kakvoćom nisu ograničavajući čimbenik gospodarskog razvoja. Rabi se oko 4,5 posto zaliha, to jest oko 400 milijuna prostornih metara na godinu, ističu u Hrvatskim vodama.
U Hrvatskoj je 88 posto stanovništva opskrbljeno pitkom vodom, a na sustav odvodnje priključeno je 47 posto stanovništva. Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić rekao je kako hrvatski građani iz vodoopskrbnih sustava piju zdravu, dobru vodu, a po njegovoj ocjeni, i ukusnu. 'Imamo dovoljno kvalitetne vode', ustvrdio je.
Istaknuo je da se, u skladu s direktivama Europske unije, u projekte vodoopskrbe, gradnje kanalizacijskih sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te zaštite od poplava na godinu prosječno namjerava uložiti više od četiri milijarde kuna, u što je, uz državni, uključen i novac iz fondova Europske unije. Dodao je da je prvi rok 2018. koji se odnosi na završetak poslova u većim naseljima te da zato već sada trebamo 'intenzivno krenuti u realizaciju projekata' iako se još ne možemo koristiti novcem Europske unije.
'Naši planovi su da u sve poslove intenzivno krenemo u ovoj godini i pokrenut ćemo projekte koji su vezani za fondove EU-a', istaknuo je Plišić, dodajući da se ove godine za izgradnju objekata vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od štetnog djelovanja voda namjerava uložiti tri milijarde kuna. Od toga je 1,5 milijarda kuna osigurana iz redovnog programa Hrvatskih voda, a 1,5 milijarda kuna osigurat će se iz dodatnih financijskih sredstava kroz gradska i općinska komunalna trgovačka društva.
Iz tih dodatnih financijskih sredstava za vodoopskrbu se na pripremljene projekte namjerava potrošiti oko 930 milijuna kuna, a već se rade poslovi vrijedni oko 170 milijuna kuna. Za odvodnju se iz tih dodatnih financijskih sredstava na pripremljene projekte namjerava potrošiti 650 milijuna kuna, od čega ove godine oko 400 milijuna kuna, naglasio je Plišić.
U vodoopskrbi je zasad pripremljeno 436 projekata, a u odvodnji 257, rekao je Plišić, dodajući da je to dinamičan proces, da će se dodavati još projekata te kako do 2018. moraju izgraditi većinu aglomeracija, poglavito u velikim gradovima, a ostatak do 2024.
Procjene pokazuju da Hrvatska za ostvarenje zahtjeva europskih direktiva u upravljanju vodama u razvoj sustava javne vodoopskrbe mora uložiti oko 9,8 milijarda kuna te oko 23,1 milijardu kuna u razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Trebamo uložiti i oko 3,1 milijardu kuna u razvojne projekte zaštite od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda te oko 4,5 milijarda kuna u razvojne projekte navodnjavanja.
Od 2005. u Hrvatskoj su udvostručene poljoprivredne površine koje se navodnjavaju, no nužna su velika ulaganja u razvojne vodnogospodarske projekte i u redovita održavanja sadašnjih sustava. Sustavno treba ulagati i u razvoj višenamjenskih projekata uređenja i korištenja voda i zemljišta zajedno s energetskim sektorom i riječnom plovidbom. Tako će se istodobno omogućiti posao mnogim hrvatskim tvrtkama koje se bave pojedinim segmentima vodnoga gospodarstva, ističu u Hrvatskim vodama.
Od dana kad Hrvatska uđe u Europsku uniju steći će pravo korištenja novca iz kohezijskih i strukturnih fondova za razvoj vodno-komunalne infrastrukture te za razvoj sustava zaštite od poplava i navodnjavanja zbog ublažavanja posljedica klimatskih promjena. 'Cilj kojemu težimo jest da vrijednost pripremljenih projekata uvijek bude veća od alociranih financijskih sredstava za Hrvatsku u svakom proračunskom razdoblju', rekao je Plišić.
Obilježavanje Svjetskog dana voda pokrenuto je 1992. na konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, a Opća skupština UN-a rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila je da se 22. ožujka svake godine obilježava kao Svjetski dan voda. Kako bi se još više istaknula važnost brige za vodu, UN je razdoblje od 2005. do 2015. proglasio desetljećem voda pod geslom 'Voda za život'.
Ove se godine Svjetski dan voda obilježava pod geslom 'Voda i sigurnost hrane - svijet je žedan jer smo gladni' čime se upozorava na značenje vode i održivo upravljanje vodama u proizvodnji hrane. (Hina)
