„Iako u Europi živi svega 7 posto svjetskog stanovništva, Europa objavljuje trećinu svih visokokvalitetnih publikacija i ima vodeći položaj u nizu industrijskih grana, baš zahvaljujući inovacijama“, rekla je Rima Joujou Deljkić, voditeljica ureda za medije u Predstavništvu Europske komisije.
Pročitajte i ovo
Sredstva iz programa Obzor 2020. pomogla su brojnim znanstvenicima da se povežu, razmjenjuju znanje i zajedno rade na brojnim projektima iz različitih područja znanosti. Prvi hrvatski privatni laboratorij Genos jedan je takav primjer. Kao vodeći laboratorij u svijetu po analizi glikanskih biomarkera, Genos je za svoja istraživanja iz Obzora 2020. dobio više od 7 milijuna eura.
„Medicina danas teži tomu da ne tretiramo sve ljude kao da su jednaki, nego da zahvaljujući biomarkerima vidimo po čemu se ljudi razlikuju“, rekao je glavni direktor laboratorija Genos, doktor Gordan Lauc i dodao: „Tipičan je primjer biomarkera, recimo, analiza krvnih grupa. Krvne grupe zapravo su glikani i ne postoje samo te četiri krvne grupe, već tisuće različitih, sličnih analognih razlika među ljudima koje ne vidimo dok to ne izmjerimo. Mi istražujemo te različite biomarkere kako bi jednog dana kada dođete liječniku on mogao napraviti analizu i dati vam terapiju koja vama odgovara.“
Njihov laboratorij neprestano radi na personalizaciji medicine koja se još uvijek ne provodi u praksi, a u istraživačkim projektima svakodnevno razvijaju metode koje će se jednoga dana primjenjivati u medicini fokusiranoj na pojedinca.
„Mi se kontinuirano prijavljujemo za istraživačke projekte zato što je velik dio onoga što mi radimo zapravo temeljno istraživanje koje mi ne možemo financirati iz svojih sredstava. Dobili smo ih šest u Obzoru 2020., ja se nadam da ćemo dobiti barem još šest u ovom sljedećem velikom programu“, rekao nam je doktor Gordan Lauc.
Osim Genosa, prednosti programa Obzor 2020. prepoznali su i u Institutu Ruđer Bošković. S 20 projekata koje su proveli u sklopu ovog programa, za svoja istraživanja dobili su 9,3 milijuna eura. Da je akter od strateške važnosti za Hrvatsku, govori nam činjenica da je Institut povukao 55 posto od ukupnog iznosa koji su u istom razdoblju povukle ostale znanstveno-istraživačke institucije u Hrvatskoj.
„Najprestižnije vrste projekata jesu oni koji dolaze preko programa Europskog istraživačkog vijeća. Jedan je od profesorice Ive Tolić, koja je istraživala biofiziku stanica i njihovu razdvojenost, a drugi je od profesorice Ane Sunčane Smith koja je fokusirana na membranama. Ti su projekti veoma bitni jer nam daju prestiž, ali i mogućnost doprinosa prema budućim lijekovima u području biomedicine“, rekao je David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.
Kako bi zadržao Europu među vodećim akterima u području znanosti, istraživanja i inovacija, Obzor Europa svoj će razvoj temeljiti na postignućima već postojećeg programa Obzor 2020. Obzor je jedan od najuspješnijih programa Europske unije, stoga ne čudi činjenica da će nadolazeći biti još ambiciozniji od tekućega.
Da je tako, pokazuju nam neke novine koje će Obzor Europa unijeti u svoj program. Neke su od njih osnivanje Europskog vijeća za inovacije, čime bi se podržali projekti za razvoj revolucionarnih inovacija, te povećanje potpora za zemlje koje na području znanosti i inovacija zaostaju za ostalim članicama Europske unije. U te članice ubraja se i Hrvatska.
„Vidimo nešto što nama dosta odgovara, a to je razumijevanje komisije da ipak ima istraživačke razlike između istočne i zapadne Europe te ima programa koji su namijenjeni tomu da pokušaju podići kapacitet zemlje poput Hrvatske“, rekao je ravnatelj David Matthew Smith.
Kako bi dostigao nivo radnih uvjeta na zapadu, Institut Ruđer Bošković osmislio je projekt O-ZIP, vrijedan 72 milijuna eura. Pomoću tog projekta obnovit će se kompletna infrastruktura Instituta, sve s ciljem da budu konkurentniji i kompetitivniji na tržištu.
„Infrastrukturni nedostatak ključni je element koji nas sprječava da budemo bolji. Točnije, mi ćemo na Obzoru Europa uspjeti ako uspijemo naše istraživačke infrastrukture dići na nivo sukladan natječajima Obzor Europe“, zaključio je ravnatelj Smith.
Cilj nadolazećeg programa Obzor Europa jest potaknuti znanstvenu izvrsnost, otvaranje do 100.000 radnih mjesta, razmjenu znanja putem mobilnosti, ali i povećanje BDP-a Europske unije za do 0,19 % tijekom idućih 25 godina.
Sve dodatne informacije vezane za novo programsko razdoblje moguće je saznati u online javnoj raspravi kojoj se svatko može priključiti i svojim idejama kako obogatiti program.
„Svi zainteresirani pozvani su dati svoje mišljenje u online javnoj raspravi koja je trenutačno otvorena i bit će otvorena sve do 8. rujna. Gospodarstvo, tvrtke, zavodi i sveučilišta neka se jave sa svojim prilozima kako bismo što bolje osmislili taj program za sljedeće razdoblje“, kazala nam je Rima Joujou Deljkić.
-
ZAR I TI, SINE BRUTE?Član Mladeži HDZ-a i zaposlenik Porezne neovlašteno kopao po Plenkovićevoj plaći i imovini
-
skandal u KBC-u!Baka na hodniku hitne ležala duže od 40 sati, iz bolnice poručili: "To vam je tako"
-
SPECIJALNI EFEKTIUbrzana snimka zadnjeg Putinova obraćanja otkriva bizarnost s njegovim rukama
