Hrvatska po prvi put 'blagorizična' za ulagače

Bonitetna kuća D&B podigla je rejting Hrvatske za jednu četvrtinu, na DB3d, što je treći put ove godine da D&B podiže rejting Hrvatske - u veljači je, nakon punih pet godina, rejting povećan sa DB4d na DB4c, a u lipnju na DB4a.

Pročitajte i ovo mijenjaju se navike Cijene nikad veće, a troši se kao ludo: Ovo su stvari koje su najviše poskupjele i koje Hrvati najviše traže Sveti gral ekonomije Državna blagajna nikad punija, tko će profitirati? "Na neki način smo u jednom začaranom krugu"

Dosadašnji rejting DB4 označavao je umjerni rizik, a razred DB3 označava države s blagim rizikom ulaganja.

Hrvatska se s rejtingom DB3d izjednačila s ocjenom rizičnosti ulaganja u Poljskoj, Brazilu i Namibiji, a u istočno europskom okruženju Hrvatska je ovog mjeseca preskočila Bugarsku.

Kako se navodi u priopćenju, povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske na DB3d u D&B-u pojašnjavaju kontinuiranim napretkom reformi u ključnim područjima, kao što su fiskalna konsolidacija, monetarna politika, kontrola financijskog sektora, kao i duboke strukturalne reforme u smanjenju uloge države u ekonomiji.

U D&B-ovoj analizi za ovaj mjesec navodi se, među ostalim, kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) bio prilično pozitivan prema činjenici rasta makroekonomske stabilnosti i bruto nacionalnog dohotka u Hrvatskoj.

Navodi se i ocjena da je, uz snažan gospodarski rast posljednjih godina inflacija zadržana pod kontrolom, dok je fiskalna konsolidaciju ocijenjena "impresivnom" te kako je Vlada od 2004. godine smanjila fiskalni deficit, poboljšala transparentnost i proces financiranja iz proračuna te smanjila "kvazifiskalne" aktivnosti.

Također, dodaju u D&B-u, poduzete su mjere za poboljšanje održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava te je ojačan nadzor nad financijskim sektorom.

Kao područje koje nije naišlo na pozitivnu ocjenu MMF-a, u D&B-u navode novi zakon o privatizaciji, kojim se uvodi program radničkog dioničarstva.

Iako je cilj tog zakona umanjiti ulogu države u gospodarstvu, MMF smatra da bi novi zakon mogao ograničiti potencijalne strateške ulagače i ojačati unutarnju kontrolu poduzetnika, a time pogoršati sistem upravljanja tvrtke i limitirati nove investicije.

"No, kako mnogi hrvatski građani nisu uvjereni u koristi privatizacije, D&B ovaj zakon smatra politički razboritim", zaključuje se u izvješću.

Među 25 ocijenjenih zemalja regije, Hrvatska se pomaknula na 8. mjesto, gdje se s istom ocjenom DB3d nalazi i Poljska.

Ispred Hrvatske su Češka, Litva i Letonija, s ocjenom DB3a, dok su iza Hrvatske Bugarska (DB4a) te Rumunjska (DB4b).

Na čelu liste je Slovenija, s ocjenom DB2b (mali rizik za ulaganja), dok su na začelju te liste tri države s ocjenom DB6d (vrlo visok rizik za ulaganja) Bjelorusija, Turkmenistan i Uzbekistan.