Početak godine Hrvatima je donio ukidanje nulte stope PDV-a na osnovne prehrambene namirnice, lijekove i knjige. PDV od 25 posto nije čini se privremeno krizno rješenje, već polako prerasta u jednu konstantu, a na njega, prireze i doprinose, uskoro dolazi i porez na nekretnine.
>> Novi porez, nove cijene i skuplji kruh i mlijeko!
Koliko država zapravo uzme novca građanima putem poreznog sustava? Prema izračunu Adriatic instituta, koji je svojevremeno napravljen, dvije trećine plaće prosječan Hrvat daje na račun državnih nameta. Prema tom izračunu, svaki Hrvat 160 dana u godini radi samo kako bi plaćao poreze državi, prenosi Večernji list.
Ako se kao prosjek plaće uzme 5.500 kuna, ili godišnji bruto od 88.000 kuna, onda se izračunom dolazi do brojke od 41.000 kuna koju se mora platiti državi ili lokalnoj samoupravi samo na račun poreza ili prireza. Ako u to uračunamo i troškove plaćanja cestarina, pristojbi za dokumente, registracije i osiguranja vozila, poreze na vikendice, automobile, dopunsko zdravstveno osiguranje, TV pretplatu i otplate kredita, Hrvatima ne ostaje mnogo novca s kojim mogu raspolagati prema svakodnevnim potrepštinama.
Ono što Vlada Zorana Milanovića planira, zapravo bi mogla biti preraspodjela poreznog tereta prema građanima, a ne smanjenje ukupnog poreznog opterećenja. Dakle, ako bi se smanjili doprinosi na plaće ili eventualno ukinuo prirez, stigao bi porez na nekretnine, o kojem će se javno raspravljati u travnju.
Jedino što je Vlada učinila zasad jest smanjenje stope zdravstvenog osiguranja, no stali su sa smanjenjem poreznog opterećenja rada, jer troškovi države i dalje rastu, dok se s druge strane porezni prihodi smanjuju. To poslodavci svakako neće vidjeti kao poticaj za zapošljavanje nove radne snage. Pitanje je mogu li građani i koliko dugo nositi teret takvog poreznog opterećenja.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
