Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

I znanstvenici s PMF-a sudjelovali su u rekonstrukciji 'babybooma' u ranom svemiru.


Međunarodna skupina istraživača, među kojima su i znanstvenici s Fizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, prvi put rekonstruirala je 'babyboom' u ranome svemiru, odnosno razvoj najmasivnijih galaksija od ranoga svemira.

Vezani članci Obitelji, ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) Pravi baby boom: U ovim je hrvatskim gradovima zabilježen najveći prirodni prirast, provjerili smo koja je njihova tajna Miro Kovač i Andrej Plenković (Foto: Pixsell) Kovač traži rekonstrukciju HDZ-a, stigao mu Plenkovićev odgovor: "Vidjet ćemo tko će biti glavni u toj igri"

Rezultate svoga istraživanja znanstvenici su predstavili u časopisu 'Astrophysical Journal', a podatke su prikupili pomoću satelita Hubble, Spitzer, Herschel i raznih drugih teleskopa smještenih na Zemlji, priopćilo je danas Sveučilište u Zagrebu.

Povezujući podatke snimljene satelitima i teleskopima preko cijelog elektromagnetskog spektra, od ultraljubičastih do milimetarskih valnih duljina u COSMOS (Cosmic Evolution Survey) polju na nebeskoj sferi, znanstvenici su otkrili povijest stvaranja najmasivnijih galaksija u svemiru. Ta je povijest, stoji u priopćenju, od početnoga 'babybooma', odnosno erupcije rađanja novih zvijezda, preko iznimno zbijenog izgleda te njihove krajnje sudbine u divovskim eliptičnim galaksijama.

Dodaje se da su najnoviji rezultati omogućeni stvaranjem dvaju reprezentativnih uzoraka galaksija - zbijenih crvenih i mrtvih eliptičnih galaksija koje žive u razdoblju svemira tri milijarde godina nakon Velikoga praska (Big Bang) te tzv. ispodmilimetarskih galaksija koje sadrže goleme količine prašine i intenzivno rađaju nove zvijezde te žive u još ranijim fazama svemira.

Sunčev sustav je iznimka u našoj galaksiji

Publicirani rad pod vodstvom docentice Vernese Smolčić s Fizičkog odsjeka PMF-a bavi se tim drugim uzorkom galaksija, odnosno ispodmilimetarskim galaksijama. Crvene i mrtve galaksije sada su prvi put izravno povezane s ranijom populacijom galaksija koje sadrže goleme količine prašine i količine prašine i intenzivno rađaju nove zvijezde brzinom od oko tisuću Sunčevih masa na godinu, što je oko tisuću puta više nego što danas rađa naš Mliječni put.

Zahvaljujući tome radu te ostalim podacima međunarodne grupe istraživača objavljenima u časopisu 'Astrophysical Journal', omogućeno je određivanje veličina zvjezdanih masa te brzine stvaranja novih zvijezda u ovome važnom uzorku vrlo ranih 'prašnjavih galaksija'.

Sveučilište podsjeća da galaksije rastu prirastom novih zvijezda koje se rađaju iz plina i prašine smještenih unutar galaksije. Jedan određeni tip galaksija - tzv. crvene i mrtve galaksije u ranome svemiru, karakterizirane su brzim životom i ranom smrću. Kad se govori o 'umiranju' tih galaksija u ranome svemiru, misli se na činjenicu da su te galaksije završile rađanjem novih zvijezda već tri milijarde godina nakon Velikoga praska. Naša galaksija, Mliječni put, još danas, 13,8 milijarda godina nakon Velikoga praska, rađa nove zvijezde.

Uspoređujući dva uzorka, autori su otkrili vezu između zbijenih crvenih i mrtvih eliptičnih galaksija te prašnjavih ispodmilimetarskih galaksija koje intenzivno rađaju nove zvijezde oko milijardu do dvije milijarde godina prije nastanka zbijenih crvenih i mrtvih galaksija. Opažanja pokazuju da se rađanje zvijezda u ovim prašnjavim galaksijama ponaša u skladu s očekivanjima predviđenim za pretke zbijenih crvenih i mrtvih galaksija. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook