Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Plaće hrvatskih građana sve su manje dostatne za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Osim na kruh, mlijeko, lijekove, PDV od pet posto uveden je i na knjige i udžbenike. S obzirom na ionako skupe komplete udžbenika, mnogi su se roditelji uplašili da će im trošak biti još veći.


Kako sada stvari stoje, većina nakladnika tvrdi da će dodatni teret od pet posto PDV-a preuzeti na sebe. Ipak, znajući da je nakladnička industrija u Hrvatskoj već dulje vrijeme u teškoj situaciji, teško je povjerovati da će taj dodatni teret moći dugo podnositi.

Udžbenici posljednjih godina nisu poskupljivali, pa nikoga ne bi iznenadilo da cijene prije sljedeće školske godine ipak odu gore. Srećom, roditelji i školarci znaju se organizirati. Svi se još sjećamo organiziranih buvljaka za razmjenu knjiga, a tu su i antikvarijati.

Vezani članci Umirovljenici, ilustracija Sina i snahe javno se odriču: "Ne preostaje nam drugo, nisu nas nazvali četiri godine". Oglasio se i prozvani sin Slika nije dostupna VIDEO: Izbezumljena potraga za udžbenicima

Vrećice su sve manje, a Pisana riječ sve skuplja. Knjige kao da nikad nisu bile nedostupnije. Prodaja udžbenika spašava prodavače i nakladnike. Više od 700 tisuća osnovaca, srednjoškolaca i studenata prisiljeni su kupovati, ali i tu paze koliko troše. 'Od 30 do 50 posto po nižoj cijeni, tako da je tu ušteda znatna i imamo stalni priljev kupaca koji imaju potražnju za udžbenicima', rekao je Bruno Pletikos, direktor antikvarijata.

>> Hrvatima porezi gutaju 2/3 plaće, koliko dugo možemo tako?

Cijene udžbenika nisu se mijenjale posljednje 4 godine. Uvođenje stope PDV-a od 5% uplašilo je mnoge roditelje. 'Mi nismo digli cijene knjiga za 5 posto, nego smo se odrekli marže u tom istom iznosu. Znači kod nas su cijene knjiga ostale nepromijenjene', rekao je Pletikos.

Jednako su postupili i nakladnici, ali povoljne cijene i skupi troškovi proizvodnje dugoročno dovode do neisplativosti. 'Mi nemamo ništa protiv uvođenja, ako je to tako moralo biti, iako ima jako puno primjera zemalja Europske Unije koje nisu uvele i koje su to odgodile, jer je knjiga zaštićeno dobro, kulturno dobro. A ako je to već tako, naša država ocijenila da tako treba biti onda mislimo da treba razmišljati i o poticajima u kulturi, jer znamo da narod koji ne ulaže u kulturu odumire', rekla je direktorica jedne nakladničke kuće Matilda Bulić.

Država na godinu isplati 40-ak poticaja autorima, podupire nakladnike i knjižnice. Ministarstvo obrazovanja obećava povećanje sredstava, a ne treba zaboraviti i da živimo u zemlji gdje se status bestselera dobiva već na 1000 prodanih primjeraka.

Posljednjih godina, nije tajna, prodaja knjiga u Hrvatskoj je u većini segmenata drastično pala, neki tvrde 40, pa i pedeset posto. Izdaje se 500 do 800 naslova manje na godinu. Viši PDV sigurno neće doprinijeti boljem statusu knjige.

U toj industriji zaposleno je oko dvanaest tisuća radnika, pa bi odgovorni trebali razmisliti o dodatnim potporama kako se vojska nezaposlenih ne bi još više povećala.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook