Svake godine 35.000 radnih mjesta dobije se uz pomoć aktivne politike zapošljavanja. Najpopularnija mjera, posebno među mladima bila je ona za 2.400 kuna. Ove godine bit će isto. No hoće li se ta mjera nastaviti i sljedeće godine, u Ministarstvu rada ne žele ni potvrditi niti opovrgnuti.


Od nezaposlene, do prezaposlene, Lidija Bošnjak je uz 25.000 kuna poticaja za samozapošljavanje pokrenula posao.

Vezani članci Kolika je plaća radnicima u Hrvatskoj? - 3 Statistika pokazuje lagani rast prosječne neto plaće. No mnogima je ona i dalje nedosanjan san Slika nije dostupna Dobio otkaz na poslu i tek je tada shvatio kako se obogatiti

'To je možda čak i prevagnulo da se odlučim na otvaranje svoje firme i da samu sebe zaposlim, jer meni je to puno značilo, nije velik novac, ali jako puno pomaže u nekom startu', rekla je Lidija Bošnjak, poduzetnica.

Posao iz Zagreba sada širi i u Poreč. Hoće li i iduće godine netko poput nje ostvariti svoj san uz pomoć države, upitno je, kaže bivši ministar koji je aktivne mjere politike zapošljavanja i uveo.

'Kaže se da će se dio sredstava alimentirati iz fondova, međutim s obzirom da je važno da imamo i našu komponentu, i da iz proračuna također imamo sredstava koja ćemo moći upotrijebiti za aktivne mjere politike, vidjet ćemo, ali dvojim da će to biti tako uspješno kao proteklih godina', rekao je Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava.

Milijardu i sto milijuna kuna osigurano je za ovu godinu poručuju iz ministarstva. O idućoj ne govore.

Prošle godine povukli smo iz fondova EU 253 milijuna kuna dok ove godine planiramo povući 460 milijuna kuna sredstava iz EU i to iz mini ESF, ESF te IPA fondova

A nešto će se i uštedjeti jer već nekoliko mjeseci za stručno osposobljavanje primjenjuju stroža pravila. Ako se korisnik mjere razboli, koliko ga dana nema na poslu za toliko mu se poticaj umanjuje.

'Primjenjivali smo, ali ne u tolikom opsegu kao zadnja dva mjeseca. Pomakli smo neke naše načine evidentiranja prisutnosti', rekla je Marina Nekić iz Odjela za aktivnu politiku zapošljavanja HZZ-a.

Evidentirali smo veći broj takvih pojava. Moramo naglasiti da su to bili mjeseci gripe, viroze, i to su posljedice, a ima i ciljano zlorabe tog instituta.

Popularnost mjera svake godine raste, samo lani iskoristile su ih 64.773 osobe. Nekoć najomraženija danas je najpopularnija mjera, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa za 2.400 kuna, uz to su popularni poticaji za samozapošljavanje i zapošljavanje. Prema statistici HZZ-a 60,7 % korisnika zaposli se unutar 12 mjeseci nakon izlaska iz mjere.

Mjere će se poručuju u ministarstvu redefinirati. Više će se usmjeriti na starije, dugotrajno nezaposlene, i nekvalificirane radnike, te povećati broj obrazovanja nezaposlenih za deficitarna zanimanja.